Kako do energije budućnosti? U Srpskoj se gradi više energetskih objekata

Riječ je o ogromnom investicionom potencijalu, ali ga prate izazovi u planiranju, finansiranju i realizaciji.

Upravo traženje odgovora na ova pitanja biće tema panela "Energija budućnosti: veliki projekti, veliki rizici " na konferenciji "Gradimo region" koja počinje 18. juna u Trebinju.

"Važnu i nezaobilaznu u procesu energetske tranzicije imaju domaće, kako energetske, tako i građevinske i druge kompanije i bez njih nije moguća realizacija velikih elektroenergetskih objekata u zemlji i u regionu . Domaće kompanije osiguravaju mogućnost izgradnje, razvoja ideje i samih projekata", smatra Miroslav Kodžoman, direktor prodaje kompanije " El Promet d.o.o."

"Domaće kompanije u odnosu na strane investitore imaju velike prednosti u poznavanju lokalnih procedura, tržišnih uslova, situacije na terenu i svih onih stvari koje su neophodne za realizaciju ovakve vrste projekata. Znamo da se radi o zaista složenim projektima čija izgradnja traje duži period, a sa druge strane tu je i zakonodavni okvir koji dozvoljava isključivo kompanijama koje ispunjavaju domaće uslove, sa domaćim licencama, sa domaćim stručnjacima", kaže Kodžoman i ukazuje na činjenicu da se trenutno u Republici Srpskoj radi na energetskim objektima u mjeri u kojoj to nismo imali u posljednjih 50 godina.

BiH

Dodik Britancima: Ovdje se mi pitamo

On ističe da se tržište samo u prethodnoj deceniji više promijenilo nego tokom dugog perioda prije toga, i da je izgradnja energetskih objekata uticala na sve.

"Prije svega, tu mislim na fotonaponske elektrane, odnosno solarne elektrane. Svi smo svjesni ekspanzije izgradnje istih i možemo ih primijetiti gdje god da se vozimo, da imamo sve više i više takvih objekata, od malih, srednjih do velikih, složenih i kompleksnih. Vjetroelektrane također, mini hidroelektrane isto tako. U prethodnoj deceniji imali smo dosta izgradnje takvih objekata, što znači da je tržište promijenjeno. S druge strane, elektroenergetska infrastruktura koja je građena u prethodnih 50, 60 ili 70 godina je građena i razvijana na nekim sasvim drugim principima",ističe Kodžoman.

On prognozira da bi u narednom periodu mogla krenuti i gradnja gasnih elektrana koje bi mogle zamijeniti termoelektrane. Na pitanje koji su danas najveći izazovi kod realizacije energetskih projekata, Kodžoman odgovara.

"Puno je izazova kod realizacije energetskih projekata, pogotovo ako pričamo o velikim energetskim projektima, o složenim sistemima. Svjesni smo da se danas u Republici Srpskoj gradi nekoliko hidroelektrana koje su jako velikih i kapaciteta, i to su složeni objekti sa stanovišta izvođenja građevinskih radova, sa stanovišta planiranja elektroenergetske opreme, planiranja elektroenergetskih kapaciteta , priključaka na prenosnu mrežu. S jedne strane imamo situaciju da nekad često i administrativne procedure mogu trajati dosta duže nego sama izgradnja tih objekata, a s druge strane imamo činjenicu da se radi o velikim i složenim elektroenergetskim objektima i da sam administrativni dio posla ne može biti ni brz ni jednostavan", kaže Kodžoman.

On naglašava i da nove tehnologije mijenjaju način projektovanja i izvođenja radova

"Svi smo svjesni novih tehnologija i svega onoga što se mijenja, kao što se mijenja tržište električne energije za neki kratak period, tako se i nove tehnologije mijenjaju. Svakodnevno se pojavljuju neki novi alati kada je u pitanju projektovanje. Znamo da je danas u svim sektorima i u svim sferama društva vještačka inteligencija nešto što utiče na sav rad",ističe Kodžoman.

Kompanija " El Promet d.o.o". iza sebe ima ozbiljne i velike projekte ali i iskustvo u radu sa velikim međunarodnim kompanijama koje proizvode elektroenergetsku opremu.

“Dobar dio našeg portfolija koji proizvodimo i koji je primijenjen u našim mrežama u elektroenergetskim objektima je naše domaće proizvodnje, razvijene na određen način, s tim da, naravno, nije tako širok kao što je portfolio nekih globalnih svjetskih kompanija. Tako da svi projekti kada je u pitanju izgradnja elektroenergetskih objekata su prekretnica za kompaniju”, kazao je Kodžoman.

Najveća razvojna šansa Republike Srpske upravo je u energetskim projektima, slaže se i ministar energetike i rudarstva u Vladi Srpske Petar Đokić. O svim započetim i planiranim projektima govorićemo na predstoječoj konferenciji "Gradimo region" u Trebinju, kaže Đokić.

"Svaka manifestacija te vrste koja govori o ostvarenim rezultatima i o projekcijama za budući period, je značajna. Mi smo mnogo učinili, u oblasti saobraćajne infrastrukture izgrađeno je jako mnogo saobraćajnih objekata. Izgrađeni su dijelovi autoputa, dijelovi mreže autoputeva Republike Srpske, sada se već nastavljaju radovi na drugim dionicama izgradnje autoputa. Izgrađeni su ozbiljni energetski objekti. Naravno, najvažniji dio, po mom mišljenju, i najveći dio svakako se odnosi na energetske objekte. Želim da kažem i za javnost da je do sada u Republici Srpskoj u posljednjih 10 godina, investirano negdje oko 2 milijarde i 759 miliona maraka u oblast energetike", ističe Đokić.

Međunarodna konferencija "Gradimo region -Trebinje 2026. " biće prvi događaj te vrste u Srpskoj koji će okupiti predstavnike više od 100 kompanija iz oblasti gradnje, urbanizacije i prostornog planiranja, projektovanja i oblikovanja prostora, a održava se 18. i 19. juna.