Nafta pojeftinila zbog nade u otvaranje Ormuza

S druge strane, investitori su očekivali još jedan presudan izvještaj o poslovanju kompanije Nvidia, jednog od vodećih proizvođača u oblasti vještačke inteligencije.

Iran je saopštio da je obnovio razgovore s Omanom o upravljanju Ormuskim moreuzom, dok se suočava sa sve većim ekonomskim pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa u gotovo šestomjesečnom sukobu koji je uzdrmao tržišta nafte i podstakao zabrinutost zbog globalne inflacije.

Fjučersi na naftu „brent“ u srijedu su treći dan zaredom zabilježili pad, za više od dva odsto, na 86,41 dolar po barelu, zbog očekivanja da bi kroz moreuz mogle proći dodatne količine nafte. Prije rata, kroz Ormus je prolazila petina ukupne nafte kojom se trguje na svjetskom tržištu.

To je doprinijelo padu prinosa na obveznice, pa je prinos na desetogodišnje američke državne obveznice iznosio 4,634 odsto, nakon što je u utorak pao za 6,5 baznih poena.

„Iako nije bilo stvarnog napretka niti detalja o dogovoru Irana i Omana, budući da je Iran ponovio da će Ormus ostati zatvoren dok se ne ispune određeni uslovi, kretanje cijena pokazalo je da tržišta brzo uračunavaju optimizam u vezi s privremenim dogovorom“, naveli su analitičari „Džej Pi Morgana“ u bilješci.

Investitori su postali oprezni uoči objavljivanja rezultata Nvidije za drugi kvartal kasnije tokom dana. U središtu pažnje je pitanje da li je ogroman investicioni zamah u oblasti vještačke inteligencije održiv i može li donijeti profit koji će zadovoljiti očekivanja tržišta.

Najširi indeks akcija azijsko-pacifičkog regiona, bez Japana, porastao je 0,12 odsto u ranom trgovanju i na putu je da avgust završi sa rastom od dva odsto. Japanski „Nikei“ pao je 0,4 odsto, dok je tehnološki orijentisani „Kospi“ oslabio 0,2 odsto.

Fjučersi na „Nasdak“ pali su 0,5 odsto, dok su evropski fjučersi tokom trgovanja u Aziji bili uglavnom nepromijenjeni.

„Nvidia se približava tački u kojoj se očekuje da će premašiti prognoze, tako da sami ključni rezultati možda neće odrediti reakciju tržišta“, rekla je Čaru Čanana, glavna investiciona strateginja kompanije „Sakso“ u Singapuru.

„Pitanje nije toliko da li će Nvidia nadmašiti očekivanja, već za koliko će ih nadmašiti i da li će njene prognoze biti dovoljno snažne da nastave da podižu očekivanja u pogledu zarade“, rekla je Čanana.

Ona je ukazala da podaci o opcijama na tržištu nagovještavaju manje kretanje cijene akcija nakon objavljivanja rezultata nego nakon prethodnih izvještaja o poslovanju, što ukazuje na to da rezultati Nvidije postaju donekle predvidljiviji.

Analitičari očekuju da će Nvidia prognozirati rast prodaje u trećem kvartalu od 82,8 odsto, na 104,20 milijardi dolara. Očekuje se da će prilagođena bruto marža u drugom i trećem kvartalu ostati na oko 75 odsto.

Analitičari „Džej Pi Morgana“ ocijenili su da će objavljivanje rezultata Nvidije vjerovatno „podržati trgovinu povezanu s vještačkom inteligencijom“, ali možda neće značajnije kratkoročno podstaći sektor poluprovodnika.

USKORO PODACI O INFLACIJI U SAD

Na valutnim tržištima vladala je mirna atmosfera, dok je dolar zadržao stabilnost uoči najnovijih podataka o inflaciji u SAD, koji bi trebalo da budu objavljeni kasnije tokom dana, kao i simpozijuma u Džekson Holu koji se održava ovog vikenda.

Indeks dolara, koji mjeri vrijednost američke valute u odnosu na šest drugih valuta, iznosio je 98,934 poena, ali je na putu da avgust završi sa padom od jedan odsto.

Investitori se istovremeno bave novim naporima američkog Ministarstva finansija da smanji pritisak na prinose na dugoročne obveznice, nakon što je proširilo program otkupa državnog duga, piše Rojters

„Iako će to na marginama smanjiti ukupne troškove kamata, ne mijenja osnovne uzroke rasta kamatnih plaćanja: sve veći američki državni dug i zabrinutost zbog fiskalne dominacije i nezavisnosti Federalnih rezervi“, rekla je Kristina Klifton, ekonomistkinja Komonvelt banke Australije.

Ovaj potez doveo je do prebacivanja pritiska sa tržišta obveznica na dolar, što je oživjelo takozvanu strategiju ulaganja u obezvređivanje valute, pri kojoj investitori kupuju imovinu poput zlata i bitkoina, kladeći se da će državna potrošnja i dug umanjiti vrijednost valuta.

Spot cijena zlata iznosila je 4.646,08 dolara po unci, što je tek nešto ispod najvišeg nivoa u posljednja tri mjeseca, dostignutog u prethodnoj sesiji.

Bitkoin je porastao 0,6 odsto, na 78.704 dolara.