Šta nas čeka na jesen i zimu: Hoće li suša i troškovi proizvodnje podići cijene hrane?

Žitarice i uljarice su osnova prehrambenog sistema - od brašna i ulja, do stočne hrane, mesa i mleka. Stoga svako odstupanje u njihovoj proizvodnji izaziva reakciju duž cijelog lanca.

Poseban problem ove sezone predstavlja kukuruz, čiji su prinosi značajno podbacili u delovima Evrope i na američkom kontinentu. Kako manja ponuda stvara pritisak na cijene, poskupljenje kukuruza kao ključnog dijela stočne hrane vremenom se prelijeva na meso i mlijeko.

Iako cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda nisu rasle brzo koliko se očekivalo, pritisak će stići do potrošača. Galetin navodi da će cijene žitarica i uljarica nastaviti da rastu postepeno - "gore, polako, polako", bez naglih skokova.

Poskupljenje će se gomilati

Glavna poruka ove procjene jeste da građani ne treba da očekuju scenario u kom će osnovni proizvodi preko noći poskupeti za nekoliko desetina procenata. Umjesto naglog skoka, na tržištu je mnogo realniji postepeni rast.

Posljedice lošije sezone i nepovoljnih vremenskih uslova preliće se sa njiva na cijene poljoprivrednih sirovina, a potom i na gotove prehrambene proizvode. Pritisak je dodatno pojačan jer se suša nadovezuje na već visoke troškove proizvodnje, geopolitičke tenzije, probleme u transportu i poskupljenje svih inputa.

Problem je što kupci takav rast možda neće odmah primetiti. Nekoliko procenata više na jednom artiklu, zatim novo povećanje par nedjelja kasnije, pa dodatno poskupljenje u narednom dijelu lanca, na kraju mogu napraviti značajnu razliku u kućnom budžetu.

Rast troškova se ne zaustavlja kod proizvođača primarne poljoprivredne robe. Kada poskupi pšenica, kukuruz ili suncokret, veće izdatke najprije osjeća prerađivačka industrija. Ona ih ugrađuje u svoju cijenu, a zatim sljedeći proizvođač dodaje svoje troškove i maržu.

Tako se cijena postepeno povećava kroz čitav lanac - od njive do prodavnice. Zbog toga bi cijene prerađenih prehrambenih proizvoda mogle da rastu brže od cijena samih sirovina.

Klimatske promene postaju ekonomski problem

Ovogodišnja suša nije izolovan događaj. Sve češće ekstremne temperature i duži periodi bez padavina iz korena menjaju uslove u kojima poljoprivrednici proizvode hranu, što za agrar donosi veći rizik, više troškove i potpunu neizvesnost.

Banja Luka

Njima nije ukinut besplatan parking: Neki Banjalučani ne moraju brinuti za svoje karte

Proizvođači danas moraju računati na to da kiša može izostati u ključnoj fazi razvoja biljaka ili da će vrućine drastično oboriti prinose. U isto vrijeme, cijene goriva, đubriva, zaštitnih sredstava i energije ostaju visoke, pa takva kombinacija postepeno mijenja strukturu cijena hrane. Zbog toga očekivani jesenji rast cijena, kako upozorava Galetin, nije samo kratkoročna posljedica jedne loše sezone, već ima širi, strukturni karakter.

Galetin ne očekuje ozbiljne poremećaje na tržištu niti nestašice osnovnih namirnica, ali najavljuje jesen sa jasnim i postojanim trendom rasta cijena. Taj rast neće biti dramatičan iz mjeseca u mjesec, pa potrošači mogu imati utisak da se cijene ne mijenjaju drastično.

Ipak, kada se napravi poređenje sa stanjem od prije nekoliko mjeseci, hrana bi u zbiru mogla da bude skuplja za čak 20 do 30 odsto. To ne znači da će svaki proizvod poskupeti jednako ili u isto vreme, već je riječ o proceni ukupnog kumulativnog efekta kroz čitav lanac. Udar na kućni budžet zato neće doći kroz jedan cenovni šok, već kroz niz manjih povećanja koja se vremenom sabiraju.

Suša će tako svoju cijenu naplatiti kroz tržište, čak i bez nestašica. Sa sve češćim ekstremnim vremenskim uslovima, glavno pitanje više nije samo koliko će hrane biti proizvedeno, već i koliko će koštati njena proizvodnja, piše EUpravozato.