Smanjena domaća proizvodnja predstavlja slabost ekonomije BiH

„U prva četiri mjeseca naša prerađivačka industrija izvezla je robe manje za 2,9% nego u prva četiri mjeseca prošle godine, dok je električna energija smanjena za 2,5%. U apsolutnom iznosu to je za 45 miliona KM manje nego što smo prethodne godine izvezli u istom periodu. Sa druge strane, u uvozu je prerađivačka industrija porasla za 82 miliona KM. Kada posmatramo jednu i drugu stranu dobijemo odgovor zbog čega je došlo do pada izvoza, a rasta uvoza u odnosu na prošlu godinu“, kazao je Ognjen Ignjić, portparol Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Ova situacija negativno se odražava na ekonomiju cijele BiH. Deficit u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 4,39 milijardi KM. Visoka uvozna zavisnost je osnovni uzrok rasta spoljnotrgovinskog deficita.

„Povećanje spoljnotrgovinskog deficita Bosne i Hercegovine u prva četiri mjeseca 2026. godine rezultat je kombinovanog djelovanja bržeg rasta uvoza u odnosu na izvoz, pada izvoza na CEFTA tržišta, te smanjenja izvoza energenata, uz istovremeni rast troškova uvoza mineralnih goriva od kojih je BiH zavisna. Istovremeno, rast izvoza metala i povećana potražnja na tržištu EU ublažili su negativne efekte, ali nisu bili dovoljni da kompenzuju snažan rast uvoza“, poručuju ispred Spoljnotrgovinske komore BiH.

Ekonomisti smatraju da najveći problem nije porast vrijednosti uvoza, nego pad izvoza, što pokazuje da je domaća proizvodnja zanemarena. Nema prostora, kažu, za ekonomski napredak dok god se privrednici na mišiće bore za opstanak na tržištu.

„Bilansi uvoza i izvoza su nešto što je indikacija slabosti domaće ekonomije. Treba znati da se evidencije vode preko UIO, a pošto je to na nivou BiH teško je razdvojiti po entitetima kakva je situacija. Povećanje vrijednosti uvoza ne mora uvijek da bude i povećanje uvoza u količinama roba, već u poskupljenjima roba koje uvozimo. Jedini izlaz iz te cijele situacije je podrška domaćoj privredi i proizvodnji“, rekao je ekonomista Zoran Pavlović.

Neophodna je instucionalna pomoć privrednicima jer ćemo bez jače domaće proizvodnje imati sve veće deficite, što je pogubno za ekonomiju države, zaključuju ekonomisti.