Alarm u Hrvatskoj: Stigla opasna štetočina

Nalaz je potvrđen u sklopu službenog nadziranja, nakon što je jedna jedinka pronađena u feromonskoj lovki, a identifikaciju je potvrdila referentna laboratorijska analiza Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Kako će Hrvatska spriječiti širenje japanskog pivca?

S obzirom na nalaz u Maksimiru te mogućnost slučajnog unosa putem ljudi, opreme ili vozila, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske izradilo je Akcioni plan za sprječavanje njegovog daljeg širenja i mogućeg udomaćivanja u toj zemlji.

"Planom su predviđene mjere nadzora, praćenja i, po potrebi, iskorenjivanja štetnog organizma. Aktivnosti uključuju dodatno postavljanje feromonskih lovki, vizualne preglede terena te kontinuirano praćenje pojave štetočine", navode iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske.

Akcioni plan, navode iz ministarstva, biće fleksibilan i prema potrebi ažuriran u skladu s novim nalazima i rezultatima nadzora.

Šta bi građani trebalo da urade ako primjete japanskog pivca?

Ministarstvo je pozvalo građane, posetioce i šetače u Maksimiru na saradnju tokom provođenja pojačanog nadgledanja.

Na području parka već su postavljene feromonske lovke koje služe za praćenje prisutnosti štetočina. Građani se mole da lovke ne diraju, ne premiještaju i ne oštećuju kako bi praćenje bilo što bolje.

U slučaju uočavanja sumnjivih jedinki ili znakova prisutnosti japanskog pivca, građani se pozivaju da jave, po mogućnosti uz fotografiju i lokaciju, dostave na e-mail Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Od‌jel za biljno zdravstvo: HR_plant.health@mps.hr ili Državnog inspektorata Republike Hrvatske fitosanitarna.inspekcija@dirh.hr.

Region

Osuđenik u crnogorskom zatvoru osumnjičen za silovanje zatvorenika

Nadležne institucije ističu kako su pravovremena dojava i saradnja javnosti ključne za rano otkrivanje i sprečavanje širenja ove opasne invazivne štetočine.

Zašto je japanski pivac jedna od najopasnijih invazivnih štetočina?

Inače, japanski pivac svrstan je među prioritetne karantinske štetne organizme Evropske unije zbog potencijalno velikih posljedica po ekonomiju, životnu sredinu i društvo. Radi se o izrazito polifagnoj štetočini koji napada više od 400 biljnih vrsta, uključujući poljoprivredne, voćarske, povrtlarske i ukrasne kulture.

Odrasli oblici hrane se lišćem, cvjetovima i plodovima, dok larve oštećuju korijenov sistem, što može dovesti do slabljenja biljaka, propadanja travnjaka te značajnih gubitaka u poljoprivrednoj proizvodnji.

Odakle dolazi japanski pivac i gde je već pronađen?

Štetočina potiče iz istočne Azije, a u posljednjim decenijama proširio se na Sjevernu Ameriku te pojedine dijelove Evrope, gdje se smatra ozbiljnom prijetnjom biljnim kulturama i ekosistemima.

Prije dve godine pronađen je u Sloveniji, prenose Nezavisne.