Knežević za ATV: Karan će doprinijeti stabilnosti i institucijalnom zaokruživanju

"Izbor Karana za predsjednika Republike Srpske će doprinijeti stabilnosti i institucijalnom zaokruživanju kada Savo Minić treći put bude potvrđen za premijera, a nadam se da će se stvoriti i mogućnost za jedan sveopšti dijalog sa političkim protivnicima odnosno sa političkim protivnicima kojima je stalo do razvoja Republike Srpske i koji neće ugroziti njen opstanak", kaže Knežević.

Po mišljenju Kneževića da je urušavanje Dejtonskog sporazuma išlo ka unitarizaciji BiH i brisanju entiteta kao i oduzimanja nadležnosti Republici Srpskoj i prekidanja svih veza sa Srbijom.

"Kroz prošlost smo imali mnogo veća iskušenja i očigledno da mi kao narod smo predodređeni za iskušenja i to je nešto iz čega treba da izvučemo pouku. Svaka generacija i svako vrijeme nosi svoje",kaže Knežević.

Republika Srpska

Knežević za ATV: Važno je da se pokaže jedinstvo kada su neke odluke nametnute sa strane

Po riječima Kneževića u Crnoj Gori Demokratska narodna partija traži da se pored državne zastave uvede i takozvana narodna zastava odnosno trobojka iz Ustava Kneževine Crne Gore 1905. godine i da se jasno normira način njene upotrebe. Za ovu odluku je potreban 41 poslanik dok aktuelna parlamentarna većina broji 49 poslanika, a sa Demokratskom narodnom partijom je brojala 52 poslanika što znači da nije bila potrebna dvotrećinska većina.

Srpski kao službeni jezik

"Naši koalicioni partneri na čelu sa Milojkom Spajićem saopštili su da će ta trobojka zakočiti evropski put Crne Gore i da sada nije vrijeme za trobojku. Mi nažalost imamo himnu čija je posljednja dvije strofe napisao presuđeni ratni zločinac Sekula Drljević. Čovjek koji je najodgovorniji za masovno stradanje Srba i u Jasenovcu i Gradišci", rekao je Knežević.

Prema popisu u Crnoj Gori lingvistička većina u Crnoj Gori je srpska i zato demokratska partija traži dopunu Ustava na način da se uz manjinski crnogorski jezik doda i kao službeni srpski jezik, naglašava Knežević i dodaje da referendum nije potreban jer se radi o dopuni, a ne izmjeni Ustava.