Cijene nafte eksplodirale nakon Trampove AI slike i objave plana za Hormuz

Ovaj potres na tržištu direktna je posljedica pisanja Wall Street Journala, prema kojem je američki predsjednik Donald Tramp naložio svojim saradnicima da pripreme planove za proširenje trenutne blokade iranskih luka. Cilj je jasan – maksimalno pritisnuti iransku ekonomiju dok Teheran ne popusti.

Tramp uz sliku s jurišnom puškom: „Opametite se“

Napetost je dodatno podgrijala Trampova aktivnost na društvenim mrežama. Uz objavu na svojoj platformi Truth Social, gdje je pozvao Iran da se „što prije opameti“ i potpiše sporazum nakon višednevnog zastoja u pregovorima, Tramp je podijelio i fotografiju na kojoj pozira s jurišnom puškom u rukama.

Ta objava, o kojoj smo ranije izvijestili, u diplomatskim krugovima tumači se kao simbolična potvrda strategije „maksimalnog pritiska“. Tramp je poručio kako se Iran „nikako da se sabere“, dok njegovi potezi na terenu sugerišu da SAD neće prezati od drastičnih mjera kako bi prisilile Teheran na saradnju.

Hormuz kao usko grlo svjetske ekonomije

Odgovor Teherana stigao je odmah: najavili su da će nastaviti s ometanjem prometa kroz Hormuški moreuz dokle god traje američka blokada. Cijene nafte divljaju već tjednima jer je ovaj ključni morski prolaz praktično zatvoren, što je izazvalo velike poremećaje u snabdijevanju.

Svijet

Iranci planiraju "praktičnu vojnu akciju bez presedana"?

Kroz Hormuz inače prolazi oko petine ukupne svjetske snabdjevenosti naftom i ukapljenim prirodnim gasom. Iran je drastično ograničio plovidbu nakon američkih i izraelskih udara koji su započeli krajem februara, a Teheran je ranije ovog mjeseca upozorio da će svaki brod koji se približi moreuzu biti meta napada. SAD su na to odgovorile slanjem snaga koje presreću ili vraćaju brodove koji plove prema iranskim lukama.

Analiza Bi-bi-si-ja pokazuje da su najmanje četiri broda, koja su praćena iz iranskih luka, ipak uspjela probiti američku liniju blokade. Uprkos tim manjim probojima i stalnim promjenama cijena, nafta je i dalje znatno skuplja nego što je bila prije početka sukoba.

Blokada umjesto bombi – manji rizik za Bijelu kuću?

Wall Street Journal, pozivajući se na američke zvaničnike, piše kako se Tramp odlučio za dugotrajnu blokadu jer mu ostale opcije nose prevelik rizik. Nastavak masovnog bombardovanja Irana ili potpuno povlačenje iz sukoba smatraju se opasnijim potezima za američke interese. Strategija „stezanja obruča“ oko izvoza nafte trenutno je primarni alat kojim Tramp pokušava natjerati Teheran na kapitulaciju.

S druge strane, iranski zvaničnici tvrde da njihova zemlja može izdržati ovaj pritisak jer koristi alternativne trgovačke rute. Ipak, prognoze Svjetske banke su mračne: predviđa se da bi cijene energenata u 2026. godini mogle skočiti za čak 24 odsto, što bi bio najviši najviši od početka ruske operacije u Ukrajini prije četiri godine. To će se dogoditi ako najteži poremećaji izazvani ratom u Iranu ne prestanu do maja.

Pad evropskih berzi i strah od neizvjesnosti

Dok cijene nafte rastu, evropske dionice bilježe pad. Investitori s oprezom prate situaciju na Bliskom istoku i čekaju najnovije odluke američkih Federalnih rezervi o kamatnim stopama. Londonski FTSE 100 pao je za 0,76 odsto, dok je panevropski indeks Stoxx pao za 0,4 odsto sredinom dana. Slični minusi zabilježeni su i u Francuskoj i Njemačkoj.

Analitičari smatraju da se raspoloženje na tržištu trajno promijenilo. „Tržište se sve više okreće stavu da brzog i trajnog mira neće biti, niti će Hormuški moreuz biti otvoren u skorije vrijeme“, izjavio je Arne Loman Rasmusen, glavni analitičar u Global Risk Managementu. Sve oči sada su uprte u Vašington i Teheran, dok svijet strahuje od novog naftnog šoka.