Iran ponudio SAD-u otvaranje Hormuza, zauzvrat traži dvije stvari

Prema njihovim navodima, ponudu su Sjedinjenim Američkim Državama prenijeli pakistanski diplomati, piše AP.

Malo je vjerovatno da će američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) prihvatiti takav prijedlog, koji bi ostavio neriješena pitanja koja su 28. februara dovela do rata između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne strane, te Irana s druge.

Krhko primirje i pat pozicija

U okviru krhkog primirja, Sjedinjene Američke Države i Iran ostaju u pat poziciji oko moreuza kroz koji u mirnodopskim uslovima prolazi oko petine svjetske trgovine naftom i plinom. Američka blokada uvedena je kako bi se Iranu onemogućila prodaja nafte i time uskraćeni ključni prihodi, ali i stvorio pritisak da Teheran obustavi proizvodnju zbog nedostatka skladišnih kapaciteta.

S druge strane, zatvaranje moreuza dodatno bi povećalo cijene nafte i benzina, stvarajući politički pritisak na Trampa uoči važnih izbora, kao i na saveznike SAD-a u Zaljevu koji ovim putem izvoze energente.

Blokada već ima ozbiljne posljedice na globalnu ekonomiju, uključujući rast cijena gnojiva, hrane i osnovnih potrepština.

Prijedlog, koji su prenijela dvojica zvaničnika pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti pregovora između iranskih i pakistanskih predstavnika, predviđa odgađanje razgovora o iranskom nuklearnom programu.

Tramp je kao jedan od razloga rata naveo upravo sprječavanje Irana da razvije nuklearno oružje. Vijest o iranskoj ponudi prvi je objavio portal Aksios.

Informacije dolaze u trenutku posjete iranskog ministra vanjskih poslova Rusiji, dugogodišnjem savezniku Teherana. Nije jasno kakvu bi ulogu Moskva mogla imati u daljem razvoju situacije.

Hormuški moreuz i dalje pod tenzijama

Sposobnost Irana da blokira Hormuški moreuz, uski ulaz u Perzijski zaljev, ostaje jedna od njegovih ključnih strateških poluga u sukobu koji se svodi na pitanje izdržljivosti strana.

Cijene nafte rastu od početka rata, dok su tankeri sa sirovom naftom ostali zarobljeni u Zaljevu, bez sigurnog prolaza prema globalnim tržištima.

U poned‌jeljak je cijena nafte Brent, međunarodnog standarda, iznosila oko 108 dolara po barelu, što je gotovo 50 posto više nego na početku sukoba.

Diplomatski kontakti i pokušaji posredovanja

Tramp je prošle sedmice produžio primirje dogovoreno 7. aprila između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, čime su borbe uglavnom zaustavljene, ali trajno rješenje i dalje nije na vidiku.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi) sastao se u Sankt Peterburgu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, objavila je ruska agencija Tas. Putin je pohvalio iranski narod koji se, kako je rekao, "hrabro i dostojanstveno bori za svoj suverenitet" te poručio da će Rusija učiniti sve da doprinese miru na Bliskom istoku.

Aragči je uoči sastanka izjavio da je to "dobra prilika da se s ruskim prijateljima razgovara o razvoju situacije i aktuelnom ratu".

Sastanak je uslijedio nakon pokušaja Pakistana da obnovi pregovore između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, koji su trebali biti održani u Islamabadu tokom vikenda. Umjesto toga, Tramp je otkazao dolazak svojih izaslanika i predložio telefonske razgovore.

Tokom vikenda, Aragči je posjetio Pakistan i Oman, koji s Iranom dijeli kontrolu nad moreuzom, te razgovarao s predstavnicima Katara i Saudijske Arabije.

Iran, prema navodima regionalnih izvora, pokušava uvjeriti Oman da podrži mehanizam naplate taksi brodovima koji prolaze kroz moreuz, dok odgovor Omana još nije poznat.

Isti izvor navodi da Iran insistira na ukidanju američke blokade prije nastavka bilo kakvih pregovora, dok posrednici predvođeni Pakistanom pokušavaju smanjiti razlike između dvije strane.

Tramp tvrdi da je stigla nova ponuda

Tramp je izjavio da je Iran poslao "znatno bolji" prijedlog nakon otkazivanja putovanja američkih izaslanika, ali nije iznio detalje.

Dodao je da je njegov ključni uslov da Iran "ne posjeduje nuklearno oružje". Teheran, s druge strane, tvrdi da je njegov program isključivo miroljubiv, dok Vašington insistira na odricanju od zaliha visoko obogaćenog uranijuma.

Od početka sukoba, u Iranu je poginulo najmanje 3375 ljudi, u Libanu najmanje 2509, dok su žrtve zabilježene i u Izraelu i državama Zaljeva. Stradali su i vojnici SAD-a, Izraela te pripadnici mirovnih snaga Ujedinjenih nacija.

Primirje između Izraela i Hezbolaha produženo je za tri sedmice, dok Hezbolah nije učestvovao u pregovorima pod posredovanjem Vašingtona.