"Istorijska katastrofa": Usjevi im presušili, pogođene sve kulture – nevjerovatna šteta

Ukazao je da su rekordan nedostatak padavina, ekstremni toplotni talasi i nezabilježeno visoke temperature uzrokovali štete kakve u ovoj državi nikada nisu zabilježene, piše list Der Standard.

Sušom pogođeno cjelokupno područje Austrije

Za razliku od prethodnih godina, sušom je pogođeno cjelokupno područje Austrije, a gubici su u svim poljoprivrednim kulturama. Prinosi na travnjacima i pašnjacima smanjeni su za 45 odsto, kukuruza, soje i tikve za 25 odsto, a žitarica za 15 odsto. Ukupno gledajući, izgubljeno je 30 odsto prinosa, uobičajene godišnje vrijednosti od 3,2 milijarde evra.

Ova računica zasnovana je na pretpostavci da će se teška situacija nastaviti do 18. avgusta. Ako kiša ne padne ni nakon toga, razmjere štete biće daleko veće. U Austriji je u prosjeku osigurano 60 odsto poljoprivrednih površina.

Koliko je klimatska kriza ozbiljna najbolje oslikava kada se osvrne na prošlost. Ukupna šteta od suša u cijeloj protekloj deceniji iznosila je dvije milijarde evra, a samo ove godine dostići će čak milijardu evra. Događaji koji su se nekada dešavali jednom u 10 godina, sada se ponavljaju svake jedne do dvije godine.

Stručnjak za kompleksne sisteme s Instituta za istraživanje uticaja klime u Potsdamu Anders Leverman istakao je da visoke temperature uzrokuju brže isparavanje, dok topliji vazduh istovremeno može da primi više vodene pare.

„Atmosfera je gladna za vodenom parom i jednostavno 'isisava' vlagu iz tla. To su osnovni zakoni fizike koje ne možemo zaobići“, naglasio je Leverman.

Naučnici su upozorili da bi sljedeća godina mogla da bude još gora zbog uticaja fenomena El Ninjo u Pacifiku, koji se s vremenskim odmakom odražava i na Evropu.

Austrija sama pokriva 87 odsto svojih potreba za žitaricama

Vajnberger je ukazao političarima da ekstremno vrijeme i nekontrolisana gradnja direktno ugrožavaju buduće snabdijevanje hranom. Trenutno Austrija sama pokriva 87 odsto svojih potreba za žitaricama, ali bi se taj udio do 2060. godine mogao smanjiti na 50 odsto. Slično smanjenje prijeti proizvodnji kukuruza i krompira.

„Zbog prekomjerne gradnje i betoniranja, iz krajnje nepažnje uništavamo sopstvenu zemlju. Oduzimamo površine od poljoprivrede, uništavamo prirodne rezervoare vode i apsorbere ugljen-dioksida (CO2)“, izjavio je Vajnberger.

Svako ko vozi Austrijom vidi šta se događa, to je, kako je zaključio, uništavanje prirode i osnova za život, piše Der Standard, a prenosi Kliks.