Stiže zlatna valuta! Kina uvodi alternativu američkom dolaru

Istog dana na snagu će stupiti ograničenje trgovine na malo u zlatnim sertifikatima, koje će otežati spekulaciju u vezi sa zlatom i omogućiti formiranje realne cijene tog dragocjenog metala. Sve to doprinijeće stvaranju realne podloge u fizičkom zlatu za kinesku valutu, te omogućiti njenu dalju internacionalizaciju.

Velike kineske banke, kao što su Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC), Poštanska štedionica i druge, objavile su da će od 24. jula obustaviti uslugu trgovine zlatnim sertifikatima (ili "papirnim" zlatom) za građane.

Pad povjerenja u dolar i bijeg u zlato

Kineska centralna banka, za koju se vjeruje da posjeduje oko 2.300 tona zlata, nije usamljena u nastojanju da bitno uveća rezerve tog metala, jer posljednjih godina slično postupaju i u mnogim drugim zemljama (naročito onim sa Bliskog istoka i iz Istočne Evrope i Afrike). Zlato je, zapravo, već nadmašilo dolarske obveznice kao najkrupniji posjed centralnih banaka.

Ta kupovina zlata izraz je želje za smanjenjem zavisnosti od dolara. Posljedica je zloupotrebe međunarodnih sistema plaćanja i činjenice da transakcije u dolarima obavezno prolaze kroz američke banke, usljed čega su izložene blokadi, odnosno sankcijama.

Poseban problem je trajno zamrzavanje, odnosno zapljena strane dolarske imovine na čuvanju u bankama Zapada, koje su SAD i druge članice njihovog geopolitičkog bloka sprovodile u odnosu na Avganistan, Siriju, Iran i Rusiju – naročito su drakonske sankcije i zapljene protiv Moskve pokrenule lavinu kupovine zlata.

Još jedan veliki uzrok za pad povjerenja u dolar i bijeg u zlato jeste i velika zaduženost američke države, koja sada mora da troši oko 20 odsto svog godišnjeg prihoda od poreza samo da bi namirila kamatu na divovski dug od blizu 40 biliona (40.000 milijardi) dolara – to mnoge analitičare navodi na pomisao da će se ona prosto opredijeliti za štampanje novca kako bi pokrila dugove, što bi dalje obezvrijedilo dolar, koji je od 2020. do danas usljed inflacije izgubio oko 23 odsto svoje vrijednosti.

To u suštini znači da će u toj azijskoj državi od tog dana biti moguće slobodno trgovati samo pravim, fizičkim zlatom.

Zvanično, to čine da bi obične građane zaštitile od kolebljivosti, odnosno nestabilnosti tržišta, te mogućih velikih gubitaka.

Konkretan povod je jagma za zlatom do koje je došlo u januaru, kada je taj rijetki, dragocjeni metal dostigao tržišnu cijenu od preko 5.300 američkih dolara za uncu.

Tada su na desetine hiljada građana u Kini, motivisani prognozama o padu vrijednosti dolara, predstojećem ratu u Zalivu i procjenama da bi zlato, koje se već nalazilo na najvišem nivou ikada, moglo nadalje da višestruko skoči, pohitali u zlatare i na berzu ne bi li se dokopali fizičkog i papirnog zlata.

Ubrzo, međutim, cijena zlata je pala za oko petinu i mnogi mali investitori začas su izgubili dobar dio ušteđevine koju su uložili u tu kupovinu, pa su vlasti u socijalističkoj Kini procijenile da je trgovina zlatom postala faktor društvene nestabilnosti koji treba zauzdati.

Varljivo tržište zlata i mogući nagli kolaps

Među biznismenima i investitorima u Istočnoj Aziji ovih dana se, međutim, širi viđenje da je zaštita običnog građanstva od varljivog tržišta zlata i njegovog eventualnog naglog kolapsa zapravo izgovor za nešto što predstavlja duboku reformu, koja će vjerovatno imati posljedice za ekonomiju čitave planete.

Smatraju da je riječ o potezu kineske države koji zadire u samu srž pitanja šta je novac i koliko treba da bude vrijedan, odnosno, pokušaju da se redefiniše novac.

Intenzivna kupovina i gomilanje zlata 2020. godine

Naime, po njima, ograničavanje trgovine zlatnim sertifikatima zapravo ima za cilj da se uvede red na tržištu zlata, da se eliminiše spekulacija, poput trgovine na margini (kupovine kapitalom pozajmljenim od brokera).

Dalje, sertifikati predstavljaju potvrdu da neko posjeduje zlato, ali su sami po sebi komad papira, a ne sama zlatna poluga, pa kod njih postoji stalan latentni rizik od štampanja bez pokrića ili falsifikovanja.

Sistem za kliring i poravnanje zlata

A kineska država želi pouzdano tržište zlata oslobođeno od problema hartija bez pokrića i falsifikata, ne samo zato da bi štitila građane od kriminala, već i iz, u ovom trenutku, dubljeg razloga – ona 24. ovog mjeseca u Hongkongu zvanično otvara i sistem za kliring i poravnanje zlata, koji je već počeo sa probnim radom i koji će imati svoje trezore za taj neuništivi metal kapaciteta preko 2.000 tona, te funkcionisati povezan s berzom zlata u Šangaju.

Taj sistem će biti prvi te vrste van Zapada i omogućiće formiranje cijene zlata u Aziji koja vjernije odražava stanje na tom kontinentu, odnosno, formiranje cijene bez velikog spekulativnog uticaja trgovaca iz londonskog Sitija i njujorškog Vol strita.

Takođe, razlikovaće se od berzi na Zapadu, jer će se prevashodno bazirati na trgovini pravim zlatom, a ne papirnim tapijama.

Da bi taj sistem mogao dobro da radi, potrebno je znati realnu vrijednost (cijenu) zlata, a za to je potrebno eliminisati spekulativno djelovanje kojim se ona iskrivljuje i zamagljuje.

Prisustvo velike količine hartija (sertifikata) za koje postoji sumnja da nemaju pokriće u pravom zlatu potiskuje cijenu tog metala naniže, pa će, smatraju ekonomisti, ograničenje trgovine tim hartijama omogućiti korekciju cijene zlata naviše.

Sistem koji će se razlikovati od berzi na Zapadu

Ono što je bitno ne samo za ekonomiju Kine, već i mnogo šire, jeste da se sistem za kliring i poravnanje u zlatu u Hongkongu uspostavlja u sklopu nastojanja kineske vlade da obezbijedi potporu u zlatu za svoju valutu juan.

Centralna banka i drugi subjekti u Kini u proteklih nekoliko godina kupovali su velike količine zlata, a kineske rudarske kompanije ulagale ogromne svote u preuzimanje i razvoj rudnika tog metala širom svijeta. Kina je, dakle, vrijedno i uporno radila na stvaranju rezervi potrebnih da se oformi realna podloga za sopstvenu valutu.

Konkretno, kineska centralna banka i kompanije počele su s intenzivnom kupovinom i gomilanjem zlata 2020. godine, a najveće količine uvožene su u periodu od juna 2022. do maja 2024. – zvanično, između 160 i 230 tona mjesečno, mada ima ekonomista koji ne oklijevaju da kažu da je prava cifra vjerovatno znatno viša.

Izgradnja temelja od zlata

Rast kineskog uvoza zlata ponovo se intenzivirao od početka ove godine i u periodu februar–maj iznosio je više od 150 tona mjesečno. (Ovdje valja primijetiti i da je Kina, paralelno sa kupovinom zlata, prodavala američke obveznice ukupne vrijednosti od oko 500 milijardi dolara.)

To je smjer djelovanja dijametralno suprotan kursu koji je zauzela američka država kada je 1971. godine odvojila dolar od zlatne podloge i počela s njegovim praktično neograničenim štampanjem i izvozom u inostranstvo, pritom ga vezujući za crno zlato, zahvaljujući pristanku arapskih država proizvođača nafte da se trgovina njome denominuje u dolarima.

Kina želi pouzdanu valutu koja se oslanja na zlato

Taj finansijsko-trgovinski mehanizam drastično je povećao potražnju za zelenom novčanicom i funkcionisao kao alternativna potpora za vrijednost američke valute.

I dok nova američka vlada, posebno predsjednik Donald Tramp, sada zagovaraju, reklamiraju i ulažu u kriptovalute kao nove i obilne finansijske izvore, a širom svijeta opada povjerenje u dolar zbog njegove zloupotrebe u geopolitičkim sukobima, vlasti u Pekingu budućnost svojih državnih finansija i kineske ekonomije uopšte vide u izgradnji temelja od zlata.

Odnosno, dok američka politička i finansijska elita vide mogućnost za gotovo neograničeno bogaćenje u digitalnim valutama, koje su u suštini plod mašte i tvorevina zasnovana na subjektivnom konsenzusu, Kina želi da ima pouzdanu valutu koja se oslanja na fizičko zlato, čija je vrijednost realno određena – valutu u koju će domaće i strane banke, firme i pojedinci moći da imaju povjerenje.

Zahvaljujući rezervama u zlatu i mogućnosti konverzije u zlato, dakle, juan će u budućnosti vjerovatno u međunarodnim razmjerama biti poželjnija valuta za trgovinu i štednju nego što je to sada.

Takođe, pružanje garancija za valutu i državne obveznice u zlatu predstavljalo bi povratak na stari način razmišljanja, onaj iz doba prije odluke predsjednika Ričarda Niksona da razdvoji dolar od zlatne podloge, odnosno, redefiniciju toga šta je novac ili kakav bi novac trebalo da bude.

Daleki istok kao centar trgovine zlatom

Stvaranje sistema za kliring i poravnanje zlata planira i grad-država Singapur, koji takođe želi da ubuduće, uz Hongkong, postane jedan od najvećih centara za pohranjivanje i čuvanje zlata, te u tu svrhu gradi nove trezore, mada (bar za sada) nema u planu ni uspostavljanje berze.

Zato se ne treba iznenaditi ako u skorijoj budućnosti Daleki istok postane centar svijeta kada je u pitanju trgovina zlatom.

Ograničavanjem spekulativne trgovine zlatnim sertifikatima, utvrđivanjem realne vrijednosti zlata i stvaranjem sistema za kliring, Kina će, praktično, smatraju stručnjaci, doći u poziciju da može da diktira cijenu zlata u svijetu.

Uspostavljanjem sistema za kliring koji se zasniva na rukovanju fizičkim zlatom i gomilanjem rezervi tog metala, takođe stvara jednu vrstu uporišta ili podloge svojoj valuti i državnim obveznicama, te, čini se, svijetu pruža (zdraviju) alternativu dolaru.

To može imati veliki uticaj na svjetsku ekonomiju i Kini u budućnosti omogućiti da više kontroliše novčane tokove u svijetu.

Ispravljene su i pojedine pravopisne greške iz originala (npr. cijena, povjerenje, bijeg, zapljena, intenzivna, procijenile, svijet, mjesečno, oklijevaju, prije, kao i stilska greška „izu ovom trenutku“ → „iz, u ovom trenutku, dubljeg razloga“).

(RTS)