Najava gradnje kontroverznog mosta izaziva bijes na Siciliji: "13,5 milijardi evra koje bi mogle uništiti Italiju"

Već od samog nacrta projekta, italijanska vlast je izrazila nadu da će izgradnja najdužeg visećeg mosta na svijetu snažno podstaći ekonomiju. Međutim, građani koji žive na području gdje će se most graditi izrazili su veliku zabrinutost.

Naime, oko 500 kuća predviđeno je za eksproprijaciju i rušenje kako bi se napravilo mjesta za jedan od najambicioznijih inženjerskih projekata na svijetu – izgradnju visećeg mosta od italijanskog kopna do Sicilije, čelično-betonskog raspona od dvije milje koji prelazi Mesinski moreuz.

„Moja kuća će biti uništena. Gubitak doma zbog projekta koji je beskoristan i u osnovi manjkav je potpuno neprihvatljiv“, rekla je jedna od stanovnica ovog područja.

Izgradnja podrazumijeva 40 kilometara novih puteva i željezničkih pruga, 10 vijadukata, tunele i tri željezničke stanice. Svakog sata, 6.000 vozila će prolaziti preko šest traka auto-puta.

„Most će biti beskoristan, opasan, štetan za okoliš i skup“, rekao je Danijele Jalakva, vođa protestne grupe „No Ponte“ (No Ponte – „Bez mosta“) iz naselja Kapo Peloro.

On je poručio da bi 13,5 milijardi evra bilo bolje utrošiti na popravku raspadajuće infrastrukture južne Italije – od škola i bolnica do puteva i željeznica.

„Koja je svrha izgradnje novog, sjajnog mosta kada su spojni putevi napukli i puni rupa? Moći ćete trčati kao zec preko mosta, a zatim puzati kao kornjača do kraja putovanja“, dodao je.

Italijanska vlada insistira da će izgradnja mosta početi ove godine, te tvrdi da će projekat generisati više od 100.000 radnih mjesta.

„Most će djelovati kao katalizator za investicije u južnoj Italiji“, saopštila je kompanija Webuild, prenio je „Telegraf“.

Prema podacima konsultantske kuće OpenEconomics, izgradnja mosta imaće pozitivan uticaj na italijanski BDP veći od 23 milijarde evra.

Profesor Erik Džouns (Erik Jones), politički ekonomista i direktor Centra za napredne studije „Robert Šuman“ (Robert Schuman Centre for Advanced Studies) pri European University Institute u Firenci (Firenze), ukazao je na primjer mosta između Danske i Švedske, izgrađenog između Kopenhagena i Malmea prije 25 godina.

„Ekonomske prednosti bile su ogromne. Ili uzmimo za primjer most koji je izgrađen na jadranskoj obali kako bi povezao dva dijela Hrvatske razdvojena dijelom teritorije Bosne i Hercegovine. To je bila ogromna investicija, ali se isplatila“, rekao je on, aludirajući na Pelješki most.

Most dolazi u kritičnom trenutku za premijerski mandat Đorđe Meloni. S jedne strane, ona je Italiji obezbijedila rijedak period političke stabilnosti otkako je izabrana u jesen 2022. godine. Njeno stabilno liderstvo i oprezan pristup javnoj potrošnji osvojili su povjerenje finansijskih tržišta.

Takođe je smanjena stopa nezaposlenosti, koja je nedavno pala na 5,6 odsto – najniži nivo u više od 20 godina, prema podacima nacionalnog statističkog zavoda Istituto Nazionale di Statistica (Istat).

Ipak, kritičari upozoravaju da su mnoga nova radna mjesta sa skraćenim radnim vremenom i slabo plaćena.

Postoje i strahovi da će se dvije najmoćnije italijanske kriminalne organizacije – ’Ndrangeta (’Ndrangheta) u Kalabriji (Calabria) i Koza nostra (Cosa Nostra) na Siciliji– infiltrirati u proces dodjele ugovora i prisvojiti milione evra.

Mateo Salvini, ministar saobraćaja i infrastrukture Italije, izjavio je da bi odustajanje od izgradnje mosta zbog straha od infiltracije mafije predstavljalo „predaju“ italijanske države organizovanom kriminalu.