Nijemcima je dosta Ukrajine: Sve manje podrške Kijevu, sve više pitanja o odlazećim milijardama

Ali, sudeći po raspoloženju u Njemačkoj, kao da je prošla čitava politička epoha.

Kako piše "Berliner cajtung", od nekadašnjeg jedinstva građana i vlasti u podršci Kijevu ostale su mrvice: na skupovima podrške Ukrajini danas se uglavnom okupljaju pripadnici ukrajinske dijaspore, dok je široka koalicija sindikata, crkava i civilnog društva, koja je 2022. ispunjavala ulice, gotovo nestala.

U međuvremenu, solidarnost je ustuknula pred računicom. Njemački poljoprivrednici strahuju od jeftinog ukrajinskog žita, građani od novih finansijskih izdvajanja, a naročito na istoku zemlje sve glasnije se postavlja pitanje da li je članstvo Ukrajine u EU, pa čak i NATO-u, uopšte dobra ideja.

Dok Nijemci u svojim novčanicima pronalaze sve manje novca, Brisel za Kijev pronalazi nove milijarde.

Od dobrodošlice izbjeglicama do poziva za povratak na front

Koliko se politička klima promijenila pokazuju i izjave njemačkih zvaničnika. Lider bavarske CSU Markus Zeder u septembru je poručio da "vojno sposobni muškarci iz Ukrajine pripadaju svojoj domovini, a ne našem sistemu socijalne zaštite".

Zatražio je i ukidanje povlašćenog režima socijalnih davanja za ukrajinske izbeglice. Sličnim putem krenuo je i ministar spoljnih poslova Johan Vadeful, koji je pomenuo mogućnost dostavljanja ukrajinskim vlastima podataka o njihovim državljanima u Njemačkoj.

Ekonomija

Crni dani za njemačkog giganta: Otpuštaju 50.000 ljudi?

"Mi tačno znamo ko ovdje živi, ko prima socijalnu pomoć, ko je prijavljen kod nadležnih organa i ko ima boravišnu dozvolu", rekao je Vadeful, uz ogradu da povratak mora biti dobrovoljan.

Da su njemački političari 2022. predlagali vraćanje ukrajinskih izbeglica na front, bili bi izloženi žestokim kritikama. Danas se takvi predlozi čuju iz samog političkog centra.

Brojke koje Briselu ne idu naruku

Istraživanje Fondacije Bertelsman, objavljeno sredinom oktobra, pokazuje razmjere preokreta.

Dok je u martu 2022. ulazak Ukrajine u EU podržavalo 61 odsto Nijemaca, u junu ove godine podrška je pala na 41 odsto. Čak 59 odsto protivi se prijemu Ukrajine u narednim godinama. Samo je u Rumuniji otpor ukrajinskom članstvu veći. Finansijski teret kao glavni problem pristupanja Ukrajine navodi 36 odsto Nijemaca, dok je prosjek EU 28 odsto. Svega 13 odsto vjeruje da bi prijem Kijeva povećao geopolitički uticaj Unije.

Još su upečatljiviji rezultati istraživanja agencije INSA iz sredine oktobra: 53 odsto Nijemaca želi smanjenje finansijske pomoći Ukrajini, 23 odsto zadržavanje postojećeg nivoa, a samo devet odsto povećanje. Protivljenje novim izdvajanjima nije ograničeno na AfD i Savez Sare Vagenkneht. Čak po 41 odsto pristalica vladajućih CDU/CSU i SPD smatra da pomoć treba smanjiti.

Svijet

Njemačke kompanije pred velikim izazovom: Štajnmajer ih pozvao da ne odustaju od kineskog tržišta

Ni vojna podrška više ne uživa nekadašnje odobravanje. Dok je u februaru 2024. godine 62 odsto ispitanika željelo veće evropske isporuke oružja i municije, prema septembarskom istraživanju ARD-a, više od četiri od deset Nijemaca sada smatra da je vojna pomoć otišla predaleko.

Dodatno nepovjerenje podstiče i činjenica da njemačka vlada nije jasno prikazala koliko je od približno 100 milijardi evra pomoći Ukrajini zaista isplaćeno, a koliko je samo obećano. Podatke trenutno proverava Savezni revizorski sud.

Zelenski traži, Nijemci ispunjavaju

List ukazuje i na sve izraženiji zamor od neprestanih zahteva Kijeva. Već četiri i po godine nijemačka javnost gleda gotovo istu scenu: Vladimir Zelenski, u prepoznatljivoj maslinastozelenoj ili crnoj odjeći, obraća se parlamentima, konferencijama ili putem video-veze, uglavnom tražeći još oružja i još novca.

U septembru je ukrajinsko rukovodstvo zatražilo dodatnih 27 milijardi dolara, dok EU namerava da ubrza isplatu druge tranše kredita od 90 milijardi evra. Ono što je 2022. doživljavano kao vapaj za pomoć, danas sve više liči na zahtijev koji nema kraja.

Istovremeno, njemački građani suočavaju se sa posljedicama poskupljenja energenata, visoke inflacije i znatno skupljih namirnica.

U takvim okolnostima, uvjeravanja kancelara Fridriha Merca da zbog pomoći Ukrajini "ne nedostaje nijedan evro za socijalna davanja" sve teže nalaze put do birača.

"Vlada nije dio rešenja, već dio problema"

Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Hale–Vitenberg Johanes Varvik ocenjuje za "Berliner cajtung" da je promjena raspoloženja u Njemačkoj nesumnjiva. Razloge vidi u visokim troškovima, odsustvu izgleda za okončanje sukoba i povlačenju SAD, ali pre svega u politici koja se svodi na isporuke oružja bez održive diplomatske strategije.

Prema njegovim riječima, Mercova vlada nastavlja sa "mješavinom parola o istrajnosti i spiskova lijepih želja". Varvik smatra smješnim to što se dvadesetominutni razgovor njemačkog ministra spoljnih poslova Johana Vadefula sa ruskim kolegom Sergejom Lavrovom predstavlja kao diplomatska inicijativa.

"Čitanje unapred pripremljenih teza sa maksimalističkim zahtevima nije diplomatija", poručuje profesor.

On naglašava da kritika dosadašnje politike ne znači nedostatak solidarnosti sa Ukrajinom, već ukazuje na opasnost od njenog daljeg iscrpljivanja.

Svijet

Nijemci su se opasno približili ruskoj granici

"Ukrajina ne može da pobedi Rusiju u ovom ratu. Ko želi rješenje, mora da sagleda i predistoriju sukoba i dođe do kompromisa sa kojim obje strane mogu da žive", ocenjuje Varvik.

Nemačka vlada, zaključuje, "do sada nije deo rešenja, već deo problema".

AfD ubira političke plodove

Nezadovoljstvo politikom prema Ukrajini ide naruku strankama koje se godinama protive nemačkom kursu, prije svega Alternativi za Njemačku (AfD). Koliderka stranke Alis Vajdel nedavno je za "Ekonomist" izjavila da je podrška Ukrajini besmislena, da je zemlja već izgubila sukob i da Berlin treba da izvrši pritisak na Zelenskog da pristane na njegovo okončanje.

Predložila je i da Njemačka, po uzoru na Trampa, postigne dogovor sa Rusijom o dizelu, kao i da se više od milion ukrajinskih izbjeglica vrati u domovinu nakon mirovnog sporazuma.

Na septembarskim pokrajinskim izborima AfD je osvojila 43,8 odsto glasova, a zajedno sa Savezom Sare Vagenkneht uspjela je da izdejstvuje posebnu parlamentarnu raspravu o Ukrajini. Zajedničkim predlogom pod nazivom "Mirovni pregovori umjesto širenja rata u Ukrajini" dve stranke zatražile su obustavu isporuka oružja Kijevu i ukidanje sankcija Rusiji, prenosi RT Balkan.

Iako su CDU, SPD, Zeleni i Levica glasali protiv, predlog je usvojen. Odluka nije obavezujuća, ali šalje političku poruku koja se čuje i izvan Magdeburga.