Širi se novi virus iz Indije: Smrtnost je velika, a lijeka nema

Tajland je uveo zdravstveni pregled za putnike iz Zapadnog Bengala, dok su tajvanske vlasti najavile da će bolest klasifikovati kao prijetnju pete kategorije.

Indijsko ministarstvo zdravlja potvrdilo je dva slučaja infekcije kod medicinskih sestara i saopštilo da je praćeno i testirano skoro 200 bliskih kontakata. Iako se epidemije u Južnoj Aziji javljaju skoro svake godine, globalna svest o opasnosti od ovog virusa ostaje niska, piše Vašington post. Za sada nema izvještaja o širenju infekcije van Indije.

Šta je virus Nipah i kako se širi?

Virus Nipah je zoonotska bolest, što znači da se prenosi na ljude sa životinja. Ljudi se mogu zaraziti direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama, prvenstveno voćnim slijepim miševima i svinjama, ili putem njihovih kontaminiranih tkiva i sekreta. Infekcija se takođe može dogoditi konzumiranjem hrane, kao što je voće, koju su kontaminirale životinje.

Zdravlje

Za smrtonosni virus vakcina ne postoji: Ovo su simptomi

Epidemije u Bangladešu povezane su sa konzumiranjem sirovog soka palminog drveta kontaminiranog voćnim slepim miševima. Kada se virus jednom prenese na ljude, može se preneti i sa osobe na osobu bliskim kontaktom. Stručnjaci kažu da će, kao i kod prethodnih epidemija, pojačan nadzor u regionu i skrining putnika biti ključni za obuzdavanje širenja infekcije.

Istorija i širenje virusa

Virus Nipah je prvi put otkriven 1999. godine u Maleziji, gdje je velika epidemija među uzgajivačima svinja usmrtila više od 100 ljudi. Pokazalo se da je veoma zarazan među svinjama. Od tada, epidemije se javljaju skoro svake godine u Aziji, posebno u Bangladešu i Indiji.

Prema studiji objavljenoj u novembru 2025. godine u časopisu „Journal of Infection and Public Health“, epidemije u Bangladešu su posljednjih godina pratile „predvidljiv sezonski obrazac“ između decembra i aprila. Autori studije povezuju ovaj obrazac sa vrhuncem sezone sakupljanja soka od urmi, koji se tamo tradicionalno konzumira sirov. Voćni slepi miševi se često gnezde u stablima urmi. Epidemije su takođe prijavljene u Maleziji, Filipinima i Singapuru.

Ovogodišnja epidemija je značajna jer je prva potvrđena u Zapadnom Bengalu od 2007. godine. „To znači da se Nipah vratio u ovo područje nakon duge pauze, što je zabrinjavajuće sa stanovišta nadzora“, rekla je Loren Zauer, direktorka Mreže za istraživanje specijalnih patogena u Medicinskom centru Univerziteta u Nebraski.

Indijsko ministarstvo zdravlja saopštilo je da su vlasti pokrenule „brze i sveobuhvatne mjere javnog zdravlja u skladu sa utvrđenim protokolima“ koje su osigurale blagovremeno suzbijanje slučajeva. Ministarstvo je dodalo da nakon prva dva slučaja nisu otkriveni novi.

Svijet

Smrtonosni virus izaziva paniku: Pojačana provjera na aerodromima i graničnim prelazima

Dok su naučnici tragali za porijeklom pandemije koronavirusa 2020. godine, prva epidemija Nipaha poslužila je kao studija slučaja prelivanja zoonotske bolesti sa životinja na ljude. Zoonotsko poreklo koronavirusa koji je izazvao pandemiju nije dokazano, ali i dalje ostaje vodeća teorija.

Koji su simptomi virusa Nipah?

Bolest se razvija nekoliko dana nakon infekcije, a prvi simptomi uključuju groznicu, glavobolju, kašalj, bolove u mišićima i otežano disanje. Kako infekcija napreduje, mogu se javiti neurološki simptomi poput otoka mozga, što može dovesti do smrti.

Pacijenti koji prežive encefalitis, odnosno upalu mozga, mogu se oporaviti, ali ponekad ostaju sa doživotnim posljedicama, uključujući epileptičke napade.

Liječenje i prevencija

Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), stopa smrtnosti od virusa Nipah je između 40 i 70 procenata. Ne postoje odobreni lijekovi ili vakcine za Nipah. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2018. godine uvrstila Nipah na svoju listu prioritetnih patogena za koje je potrebno hitno ubrzati istraživanje i razvoj. „Postoje obećavajuće vakcine u različitim fazama testiranja, kao i nedavni napredak u lečenju monoklonskim antitelima“, rekao je Zauer.

Pošto ne postoje lijekovi za liječenje ili prevenciju, SZO navodi da je najbolja zaštita podizanje svesti o faktorima rizika. To uključuje mjere za spriječavanje pristupa slijepih miševa područjima gdje se sakuplja sok od urmi i osiguravanje da se sakupljeni sok prokuva.

SZO takođe savjetuje poljoprivrednike u rizičnim područjima da uzmu u obzir blizinu staništa slijepih miševa prilikom osnivanja novih farmi svinja. „Liječenje je ograničeno na njegu koja je uglavnom podržavajuća i zahtijeva visokokvalitetnu, resursno intenzivnu njegu pacijenata“, objasnio je Zauer.

(indeks)