Slijedi masovna deportacija: Mijenjaju zakon iz korijena

Usred sve strožih stavova o pitanjima azila i migracija u svijetu, razne evropske vlade, uključujući Dansku, izrazile su frustraciju načinom na koji je Evropski sud za ljudska prava (ESLjP) sa sedištem u Strazburu često blokirao deportacije.

Ekonomija

Daje ogromnu platu, smještaj i hranu, ali ne može naći radnike

Danska premijerka Mete Frederiksen danas je rekla da će njena koaliciona vlada desnog centra djelovati umjesto da čeka da sud promijeni svoje tumačenje Evropske konvencije o ljudskim pravima kada je riječ o imigraciji.

"Neki možda misle da ovime kršimo konvenciju. Mi to vidimo drugačije", rekla je na konferenciji za novinare.

Frederiksen je pod pritiskom nacionalističkih i protivimigrantskih stranaka kojima raste podrška uoči izbora koji će se održati najkasnije 31. oktobra.

"Zato što većina zemalja koje podržavaju konvenciju dijeli želju Danske da se promijeni njena interpretacija, mi sada dodatno pooštravamo pravila", dodala je premijerka, priznajući da bi to moglo dovesti do pravnih sporova.

Uvodi se i elektronski nadzor

Danska je posebno kritikovala presude ESLjP-a kojima su zaustavljene deportacije zbog porodičnih veza. Ako budu odobrene, predložene reforme stupiće na snagu 1. maja i olakšaće deportaciju stranih državljana osuđenih na godinu dana zatvora ili više zbog teških krivičnih djela.

Region

Koliko godina ima Mirjana Pajković čiji su eksplicitni snimci isplivali

Drugi planovi uključuju uvođenje elektronskog nadzora za osobe bez boravišne dozvole koje se ne budu prijavljivale u skladu s pravilima, ponovno otvaranje danske ambasade u Siriji, odakle dolaze mnogi migranti, kao i imenovanje izaslanika za deportacije.

Danska, koja ima oko šest miliona stanovnika, dodijelila je 839 azila u prvih 11 mjeseci 2025. godine, a manje od 1.000 zahtjeva za azil godišnje odobreno je samo tri puta od 1983. godine.

Većina tražilaca azila posljednjih godina dolazi iz Sirije, Avganistana, Eritreje i Somalije.