Kako su živjeli drevni ljudski preci: Šta su pokazali otisci stopala stari 1,43 miliona godina

Istraživači su pronašli 21 otisak stopala koji pripadaju osam jedinki ove vrste, za koje smatraju da su se zajedno kretale preko muljevite površine.

Šta otkrivaju otisci

Na osnovu oblika stopala i načina hoda, zaključili su da su tragove vjerovatno ostavile odrasle muške jedinke. Otkriće ukazuje da su se muške jedinke vrste Paraantropus boisei ponekad kretale u grupama bez ženki i mladunaca, pružajući novi uvid u njihovu društvenu organizaciju.

„Ovo je nevjerovatan uvid u to kako su ovi hominini izgledali, kako su hodali i kako su međusobno komunicirali i povezivali se sa okruženjem“, rekao je paleoantropolog Kevin Hatala, vodeći autor studije objavljene u časopisu „Proceedings of the National Academy of Sciences“.

Izgled i način života

Parantropus boisei uglavnom je poznat po fosilima lobanje i zuba. Imao je veoma snažnu vilicu, velike kutnjake i koštani greben na vrhu lobanje koji je služio za pričvršćivanje snažnih mišića za žvakanje. Naučnici smatraju da se hranio čvrstom biljnom hranom, uključujući trave, močvarne biljke, orašaste plodove i seme.

Otisci ukazuju da je ova vrsta bila krupnija nego što se ranije pretpostavljalo, visoka do oko 1,83 metra i teška približno 75 kilograma, što je približno veličini vrste Homo erektus, koja je živela u istom području.

Društvo

Ruski naučnici razvili program za bržu rehabilitaciju pacijenata uz pomoć robota

Istraživači navode da nije poznato zašto se grupa kretala uz obalu jezera. Moguće je da su tražili hranu ili vodu, patrolirali područjem ili se jednostavno kretali zajedno.

Društvena struktura i nestanak

Jedna od hipoteza je da je riječ o grupi muških jedinki bez partnerki, slično društvenim strukturama koje postoje kod nekih primata, poput gorila, gdje dominantni mužjak kontroliše pristup ženkama.

Parantropus boisei pojavio se pre oko 2,3 miliona godina, a izumro je prije približno 1,2 miliona godina, vjerovatno usljed klimatskih promjena koje su uticale na dostupnost hrane. Naučnici ne isključuju ni konkurenciju sa vrstom Homo erektus, koja je živjela u isto vrijeme i možda koristila slične izvore hrane.

Otkriće je, prema istraživačima, jedan od rijetkih dokaza koji ne govori samo o anatomiji drevnih hominina, već i o njihovom ponašanju i načinu života.

(sputnik srbija)