Sredozemlje kakvo smo poznavali zauvijek je izgubljeno

Naučnici upozoravaju da su neke promjene već nepovratne i da će ozbiljno uticati na ribare i priobalne zajednice koje generacijama zavise od mora.

„Mediteran naših djedova, naših staraca i starih Grka je zauvijek izgubljen. Mnoge od ovih promjena su nepovratne“, rekao je morski biolog Ernesto Azuro iz Italijanskog nacionalnog istraživačkog savjeta, prenosi AP .

Glavni uzrok zagrijavanja mora su klimatske promjene, prvenstveno izazvane sagorevanjem nafte, uglja i gasa. Sredozemno more je posebno ranjivo jer je gotovo zatvoreni basen iz kojeg se toplota ne može rasipati kao u otvorenim okeanima.

More bi se moglo zagrijati za šest stepeni do kraja vijeka

Sredozemno more se smatra jednim od žarišta klimatskih promjena. Prema naučnim procjenama, temperatura njegovih voda mogla bi porasti za dva do šest stepeni do 2100. godine, dok će morski toplotni talasi postati češći i intenzivniji.

Druge procjene, u zavisnosti od scenarija emisija i posmatranog područja, predviđaju porast temperature mora od oko 1,8 do 3,5 stepeni.

Toplija mora pogoduju vrstama koje ulaze u Sredozemno more uglavnom kroz Suecki kanal. To uključuje otrovne ribe naduvnjake, vatrogasne ribe i ribe zečeve, koje se brzo šire ka zapadu, uključujući područja duž Italije, Francuske i Španije.

Svitac je prvi put zabilježen u istočnom Mediteranu 2012. godine, nakon čega se brzo proširio ka zapadu. Njegove otrovne bodlje mogu ozbiljno povrediti ljude, dok je riba puhač otrovna i potencijalno smrtonosna ako se pojede.

Oko 1.000 invazivnih vrsta otkriveno u Mediteranu

Prema Azuru, do sada je u Sredozemnom moru identifikovano oko 1.000 invazivnih vrsta, od kojih se približno 800 već trajno nastanilo.

Svijet

Kod obale ulovljena veoma otrovna riba duga pola metra: Stručnjaci strahuju brzog širenja

Posljedice su posebno vidljive u istočnom Mediteranu, gdje je 93 odsto populacija mekušaca u plitkim vodama nestalo. Na Kipru su svici potisnuli neke autohtone vrste koje su tradicionalno bile važne za ribare, poput ljubimca.

Zečje ribe takođe uzrokuju veliku štetu proždirući alge sa morskog dna, uništavajući staništa potrebna brojnim autohtonim vrstama.

„Sredozemlje će biti još siromašnije i imaće još manje vrsta jer klimatske promjene, posebno u njegovom istočnom dijelu, stvaraju uslove koji više nisu pogodni za autohtone vrste“, rekao je Azuro.

Dagnje skoro izumrle duž dijela Jadrana

Naučnici takođe upozoravaju na masovno izumiranje dagnji ​​duž italijanske jadranske obale. Temperatura mora je na nekim mjestima prešla 30 stepeni, a od Venecije do Barija zabilježen je gotovo potpuni izumiranje nekada brojnih populacija.

„Broj žrtava je spektakularan. Ako ne pronađemo populacije koje mogu da prežive u novim klimatskim uslovima, budućnost dagnji, barem u Jadranskom moru, nije srećna“, rekao je Azuro.

Promjene neće uticati samo na prirodu. Nestankom autohtonih vrsta, ribari gube ulov koji njihovi kupci poznaju i traže, dok se čitava priobalna područja moraju prilagoditi novim vrstama i drugačijem načinu života daleko od mora.

Invazivne vrste se više ne mogu potpuno eliminisati

Stručnjaci smatraju da je prekasno da se potpuno zaustavi širenje invazivnih vrsta, ali da se posljnjedice mogu ublažiti.

Jedna od opcija je podsticanje ribolova jestivih vrsta kao što je vatrena riba i njihovo uvođenje u restorane i prodavnice. Ribarima bi se takođe moglo platiti da ulove nejestive ili otrovne vrste kao što je naduvna riba, koje bi zatim bile bezbjedno uništene.

Region

Žena u štiklama prošetala po plićaku: Hit snimak sa plaže izazvao brojne komentare

Dodatno širenje bi se moglo smanjiti obaveznim tretmanom balastnih voda brodova, koje prenose strane vrste između mora. Prema riječima stručnjaka, takve mjere mogu smanjiti unošenje novih vrsta za 95 do 99 procenata. Specijalni premazi na trupovima brodova takođe mogu spriječiti prenos organizama.

„Znamo šta treba da uradimo. Moramo da smanjimo upotrebu fosilnih goriva. Ovo je hitno pitanje za čovječanstvo, a rješenja su nam poznata, ali zahtijevaju zajedničku globalnu viziju“, rekao je zoolog Pjero Đenovezi Papik iz Italijanskog instituta za zaštitu i istraživanje životne sredine.

(indeks)