Žohari imaju kolektivno pamćenje: Naučnici otkrili kako funkcioniše

Takvo pamćenje je „uskladišteno“ u društvenoj strukturi zajednice i može biti od presudnog značaja za opstanak, iako se ne prenosi učenjem, kao što je slučaj, na primjer, sa migracionim putevima ili tehnikama lova.

Novi dokazi o ovom fenomenu kod bubašvaba potiču iz studije koja pokazuje da kolektivno pamćenje može nastati isključivo iz dinamike grupe, piše Sajens alert.

Ispitivanje grupnog odlučivanja

Da bi istražili ovu pojavu, naučnici su koristili stanište sa dva potpuno identična skloništa koja su se razlikovala samo po osvjetljenju. Jedno je bilo osvjetljeno crvenom svjetlošću, koju bubašvabe doživljavaju kao tamu, dok je drugo bilo pod zelenim svjetlom.

Kao što se i očekivalo, većina bubašvaba okupila se u privlačnijem, „crvenom“ skloništu.

Ključni dio eksperimenta uslijedio je kada su istraživači zamenili osvjetljenje. Sklonište koje je grupa izabrala postalo je zeleno, a dotad prazno sklonište dobilo je crveno svjetlo. Naučnici su zatim posmatrali kako će životinje reagovati na trajnu promjenu uslova, koja je njihov prvobitni izbor učinila nelogičnim.

Srbija

"Borim se kao lav": Nevjerovatan prizor u kući koju su zaposjele pčele

Dok bi usamljena bubašvaba gotovo odmah napustila sada nepovoljno zeleno sklonište i potražila crveno, ponašanje grupe bilo je potpuno drugačije. Ako se pre promjene svjetla u skloništu okupio dovoljno veliki broj jedinki, grupa je jednostavno ostajala na istom mjestu. Njihova kolektivna odluka nadjačala je novi, nepovoljniji signal iz okruženja.

Pamćenje nastalo interakcijom

Istraživači ne vjeruju da se bilo koja bubašvaba pojedinačno „sjećala“ prvobitnog stanja skloništa. Umjesto toga, objašnjavaju da je „pamćenje“ grupe nastalo neposredno iz njihovih međusobnih interakcija.

Svaka bubašvaba ima prirodnu sklonost da ostane tamo gdje se već nalaze druge pripadnice njene vrste.

Kada se na jednom mjestu okupi kritična masa jedinki, taj društveni podsticaj postaje jači od spoljašnjih faktora, poput nepovoljnog osvjetljenja. Kao rezultat nastaje fenomen koji funkcioniše kao kolektivno pamćenje. Nijedna jedinka ne pamti, ali se grupa kao cjelina ponaša kao da ima sjećanje na već donijetu odluku.

Savjeti

Prirodno sredstvo koje sprečava ulazak insekata u kuću

Tim naučnika je ovaj princip potvrdio i pomoću računarskih simulacija. Model u kojem su virtuelne bubašvabe imale samo dva jednostavna pravila – biraj tamu i ostani sa drugima – pokazao je isti obrazac ponašanja. Grupe su istrajavale u svom prvobitnom izboru čak i onda kada on više nije bio najpovoljniji.

„Kolektivno pamćenje može nastati isključivo kroz interakcije među jedinkama i može biti uskladišteno u društvenoj strukturi“, zaključuju autori studije objavljene u časopisu PLOS One.

Univerzalni princip u životinjskom svijetu?

Naučnici smatraju da ovakav mehanizam verovatno nije ograničen samo na bubašvabe. Mnoge životinjske grupe donose odluke kolektivno – od jata riba i ptica, preko kolonija mrava i rojeva pčela, pa sve do ljudskih društava.

Tim koji stoji iza studije, predvođen socijalnim ekologom Marijanom Kalvom Martinom sa Slobodnog univerziteta u Briselu, ističe da se njihov teorijski pristup može primeniti i na mnoge druge vrste.

Iako tek treba utvrditi koliko je ovakav oblik kolektivnog pamćenja zaista rasprostranjen u prirodi, rezultati ukazuju na to da su bubašvabe možda samo jedan primer mnogo šireg fenomena – principa koji se može javiti svuda gdje životinje donose zajedničke odluke.

(sputnik srbija)