Naučnici tvrde da Venera ima ogromne podzemne kanale

Njene površinske temperature mogu dostići 480 stepeni Celzijusa, oblaci su sastavljeni od sumporne kiseline, a atmosferski pritisak na njenoj površini je skoro 100 puta veći od Zemljinog, što je ekvivalentno pritisku na dubini od 900 metara pod vodom.

Pod svim ovim ekstremnim uslovima, kako je sugerisao međunarodni tim istraživača u novom radu prihvaćenom za objavljivanje u časopisu Ikarus, planeta bi mogla da krije ogromne šuplje strukture ispunjene lavom, piše Futurizam .

Potencijalno ogromne strukture

Takozvane lavske cijevi, koje nastaju kao nusproizvod vulkanske aktivnosti nakon povlačenja tečne lave, uobičajena su pojava na Zemlji, a vjeruje se da postoje i na Mjesecu i Marsu.

Iako Venera ne bi bila pogodna za svemirska putovanja jer su uslovi previše ekstremni za bilo kakvo ljudsko prisustvo, argumenti za njihovo postojanje rastu. Jedan od razloga je taj što površinska gravitacija planete, koja je samo oko 91 procenat Zemljine, omogućava da cijevi širine do jednog kilometra budu strukturno stabilne.

„Naši rezultati ukazuju na to da cevi od lave široke nekoliko stotina metara mogu ostati stabilne, a ove dimenzije se poklapaju sa posmatranim veličinama Venerinih kanala“, navodi se u radu.

Potraga za dokazima

Istraživači sada pozivaju na „buduće misije sa mogućnostima snimanja veće rezolucije i geofizičkih istraživanja“ kako bi se tražili nizovi jama, kružne udubljenja pronađene na nekoliko planetarnih tijela, takozvani „krovni prozori“ ili vertikalni otvori koji vode do podzemnih kanala i podzemnih šupljina.

Naučnici su koristili uobičajenu tehniku, analizu konačnih elemenata (FELA), da bi procenili gornje granice veličina lavskih cijevi koje bi mogle postojati na površini Venere.

Zanimljivosti

Tvrdi da je vidjela budućnost Zemlje tokom kliničke smrti: Uputila ozbiljno upozorenje

Ovi nalazi se nadovezuju na prethodne studije koje su pokušale da modeliraju „eksplozivni vulkanizam“ planete. Studija sprovedena prošle godine takođe je zaključila da bi lavine cevi zaista mogle da postoje na planeti.

„Lavske cevi na Zemlji imaju manju zapreminu, na Marsu malo veću, a na Mjesecu još veću. A onda imamo Veneru, koja potpuno prekida sa tim trendom i pokazuje znake cevi sa izuzetno, izuzetno velikim zapreminama“, rekla je prošle godine Barbara De Tofoli, istraživačica na Univerzitetu u Padovi, kako je objavio New Scientist.

Buduće misije pod znakom pitanja

Direktna potvrda postojanja ovih ogromnih kanala mogla bi se pokazati izuzetno teškom. Pored ekstremnih uslova na površini, planeta je prekrivena debelim slojem gustih oblaka, što analizu njene površine iz orbite čini velikim izazovom.

Ipak, NASA-ina misija DAVINCI (Deep Atmosphere Venus Investigation of Noble gases, Chemistry, and Imaging), čije je lansiranje preliminarno zakazano za 2030. godinu, uključivaće orbiter i atmosfersku sondu za istraživanje površine planete.

Dodatna misija, nazvana VERITAS (Venus Emissiveity, Radio Science, InSAR, Topography, and Spectroscopy), dizajnirana je za skeniranje površine planete pomoću radarskih instrumenata bliskog infracrvenog i visoke rezolucije.

Iako je misija DAVINCI preživjela značajna smanjenja budžeta i dobila dodatnu godinu finansiranja, sudbina misije VERITAS ostaje neizvesna. Prijedlog budžeta NASA-e koju je predložila Trampova administracija otkazao bi obe misije, ali kontrapredlog Kongresa, koji je nedavno odobrio Senat, održao je nade u potrazi za navodnim venerinim lavovim tunelima.