Uzgajivač pilića našao nešto nevjerovatno: Džinovski pješčani puzavac bio skriven u potpornom zidu

Istraživači sa Univerziteta Novog Južnog Velsa (UNSV) u Sidneju i iz Australijskog muzeja sada su imenovali i opisali drevnog vodozemca, skrećući ponovo pažnju na neobično otkriće koje je započeto devedesetih godina prošlog veka, piše ScienceDaily.

Primjerak je prvi otkrio penzionisani uzgajivač pilića, koji je nabavio kamenje iz obližnjeg kamenoloma kako bi sagradio baštenski potporni zid. Među tim kamenjem nalazio se fosil, koji je kasnije doniran Australijskom muzeju u Sidneju.

Paleontolog Lahlan Hart, saradnik UNSW-a i Australijskog muzeja, objašnjava da je fosil, sada nazvan Arenaerpeton supinatus, što znači „ležeći pješčani puzavac“, izuzetno dobro očuvan. On obuhvata skoro čitav skelet, pa čak i blijede obrise kože životinje.

"Ovaj fosil je jedinstven primjer grupe izumrlih životinja poznatih kao temnospondili, koji su živeli prije i tokom vremena dinosaura. Ne pronalazimo često skelete sa još spojenom glavom i tijelom, a očuvanost mekog tkiva je još ređa pojava", rekao je Hart, doktorand na Fakultetu bioloških nauka, nauka o Zemlji i životnoj sredini (BEES) na UNSV-u.

Nauka i tehnologija

U Kini otkrivena 52 fosila džinovskih pandi

Arenaerpeton je živio u slatkovodnim sredinama unutar onoga što je danas Sidnejski basen tokom perioda trijasa, prije oko 240 miliona godina. Prema Hartovim riječima, vjerovatno je lovio drevne ribe poput onih iz roda Cleithrolepis. Osim toga, postoji malo dokaza o drugim vrstama koje su dijelile njegovo stanište.

Po izgledu, ovo stvorenje bi moglo da podsjeća na modernog kineskog džinovskog daždevnjaka, naročito kada se posmatra oblik njegove glave.

"Površno gledano, Arenaerpeton mnogo liči na modernog kineskog džinovskog daždevnjaka, posebno po obliku glave. Međutim, na osnovu veličine rebara i obrisa mekog tkiva sačuvanih na fosilu, možemo vidjeti da je bio znatno krupniji od svojih živih potomaka. Takođe je imao prilično opasne zube, uključujući par očnjaka nalik kljovama na nepcu", rekao je Hart.

Jedan od najznačajnijih aspekata Arenaerpetona je njegova veličina. Hart procjenjuje da je bio dugačak oko 1,2 metra od glave do repa, što je neobično veliko u poređenju sa mnogim njegovim bliskim rođacima iz istog perioda.

On napominje da su kasniji temnospondili nastavili da postoje u Australiji još 120 miliona godina, pri čemu su neke vrste dostizale još veće dimenzije. Ova duga istorija obuhvata dva velika masovna izumiranja, što sugeriše da je povećanje veličine tijela možda igralo ulogu u njihovom opstanku.

Zanimljivosti

Nova vrsta pterosaurusa otkrivena u fosilizovanoj povraćci dinosaurusa

Dr Metju Makari, viši predavač na UNSV-u i kustos paleontologije u Australijskom muzeju, naglasio je važnost ovog nalaza.

"Ovo je jedan od najvažnijih fosila pronađenih u Novom Južnom Velsu u poslednjih 30 godina, pa je uzbudljivo zvanično ga opisati. On predstavlja ključni dio australijskog fosilnog nasleđa", rekao je on.

Istraživanje je objavljeno u u Journal of Vertebrate Paleontology.