Spavanje u ovim količinama je opasno: Povećava rizik od ranije smrti

Nije problem samo kad spavate premalo. Problem može biti i kad spavate previše

Prema riječima stručnjaka za spavanje, dug i redovan san od deset ili više sati po noći ne znači da ste se dobro odmorili, već može biti upozorenje da sa zdravljem nešto nije u redu.

Koliko sna je zapravo dovoljno

Hronobiolog i ekspert za spavanje Huan Antonio Madrid nedavno je upozorio da postoji jasan raspon koji se smatra optimalnim za većinu ljudi. To je između šest i po i osam i po sati sna.

Sve ispod toga, kaže, dugoročno nosi posljedice po organizam, od slabije koncentracije do većeg rizika od hroničnih bolesti.

Zdravlje

Ljudi koji ostaju budni do kasno imaju veći rizik od srčanog i moždanog udara

Međutim, ni suprotna krajnost nije bezazlena.

- Ispod šest sati počinjemo da primjećujemo negativne efekte, posebno na srednji i dugi rok. Ali postoji nešto o čemu se rijetko govori, previše spavanja je takođe povezano sa različitim patologijama, upozorio je Madrid.

Studije, prema njegovim riječima, pokazuju da ljudi koji redovno spavaju između deset i dvanaest sati noću imaju veći rizik od metaboličkih poremećaja, ali i ranije smrtnosti.

Veza sa demencijom i kognitivnim padom

Ovu tvrdnju potkrepljuju i podaci iz dugoročnih istraživanja.

Jedna od najpoznatijih, Framingham studija, pokazala je da produženo spavanje, duže od devet sati dnevno, može biti povezano sa razvojem demencije. Istraživači su primjetili da se kod osoba koje počinju da spavaju znatno duže nego ranije često kasnije javljaju problemi sa pamćenjem i razmišljanjem.

Doktorka Roza Sančo iz organizacije Alzheimer’s Research UK objašnjava da promjene u snu mogu biti među prvim znakovima da se u mozgu nešto dešava.

- Neobični obrasci spavanja česti su kod osoba sa demencijom, ali istraživanja sugerišu da se te promjene mogu pojaviti mnogo prije nego što počne vidljiv gubitak pamćenja, navela je ona.

Drugim riječima, predugo spavanje ponekad nije uzrok, već simptom.

Nije presudan broj sati, već kvalitet sna

Stručnjaci ističu da se većina ljudi previše fokusira na sate, jer je to najlakše izmjeriti. Međutim, način na koji spavamo često je važniji od samog trajanja.

Tokom noći svako od nas ima više kratkih buđenja kojih se ne sjeća. Ako su ta buđenja česta i san isprekidan, organizam ne ulazi u duboke faze odmora. Posljedica je osjećaj umora, pa ljudi pokušavaju da spavaju duže, vjerujući da će tako nadoknaditi manjak energije.

Time se, zapravo, problem samo produžava.

Redovnost odlaska na spavanje i ustajanja, prema epidemiološkim studijama, snažnije je povezana sa dugovečnošću nego broj sati provedenih u krevetu. Dnevne dremke takođe ne mogu u potpunosti da nadoknade kvalitetan noćni san.

Zaključak ljekara je jednostavan i prilično trezven. Ni premalo ni previše.

Ako redovno spavate deset ili više sati, a i dalje se budite umorni, to možda nije znak da vam treba još odmora, već signal da bi vredelo provjeriti opšte zdravstveno stanje. San jeste važan, ali u svemu, pa i u spavanju, mjera pravi razliku.

(ona)