Ćirilo i Metodije: Sveta braća stvorila temelj da pišemo, čitamo i stvaramo na svom jeziku

"Njihov značaj je u tome što su slovenske narode uveli u red kulturnih naroda Evrope, jer do tada su bila samo dva jezika – latinski i grčki, kao kulturni jezici. Slovenski jezik je treći kulturni jezik u Evropi, zahvaljujući Ćirilu i Metodiju", rekla je Biljana Babić, dekan Filološkog fakulteta UNIBL.

Ćirilicu su kreirali najbolji učenici Ćirila i Metodija, između 9. i 10. vijeka, i od tada ima nepobitan kontinuitet. Nažalost, kod većine Srba u posljednjih stotinu godina preovladava latinica, zbog čega struka postavlja pitanje zašto smo zapustili pismo koje nas čini prepoznatljivima?

"Izuzetno važno, imajući u vidu ovaj višestoljetni period upotrebe ćirilice, da se ćirilica ne potiskuje i da joj svi, ne samo mi koji se bavimo jezikom i pismom, nego sve kulturne ustanove pridajemo značaj", rekla je Babićeva.

Da ima i onih koji su svjesni važnosti njegovanja našeg pisma i jezika, pokazuju i pojedini banjalučki restorani koji su se od prvog dana opredijelili na njegovanje tradicije. Cilj im je da pokažu da ćirilica može izgledati urbano i u duhu sadašnjeg vremena.

Društvo

Veterani Vojne policije obilježili Dan četvrtog bataljona

"Ćirilično pismo vam zaista daje tu širinu, za razliku od latinice, da možete sebe da izdvojite u odnosu na neki drugi lokal. Kroz pisanu ponudu jela i pića zaista možete na jedan onako tradicionalan, a opet nenametljiv i moderan način možete sebe izdvojiti u odnosu na konkurenciju i da napravite taj "vau" efekat, kako kod domaćeg stanovništva, tako i kod turista", rekao je Nikola Mikić, poslovođa "Male stanice".

Od starih slovenskih rukopisa do ekrana pametnih telefona, ćirilica je preživjela vijekove, ratove i promjene, a koliko će biti prisutna u budućnosti zavisi od toga koliko ćemo joj mjesta ostaviti u svakodnevnom životu. Pismo nije samo način na koji pišemo, nego i način na koji čuvamo srpsku kulturu, jezik i identitet, a ponekad je i jedno slovo dovoljno da pokaže ko smo.