Virus gripa se modifikovao, i ovog puta – napao ranije, najviše mlade i radno aktivne

Ambulante su pune, odjeljenja u školama poluprazna, bolovanja se produžavaju, a ljekari upozoravaju da kliničke slike liče na one koje nismo viđali godinama.

Istovremeno, u regionu su potvrđeni slučajevi gube – bolesti za koju smo vjerovali da pripada prošlosti. O tome šta se zaista dešava sa zaraznim bolestima i da li smo ih potcijenili, kao i o tome koliko je naš imunitet danas slabiji, a virusi „spremniji”, za RTS je govorila dr Slavica Maris, specijalista epidemiologije u Gradskom zavodu za javno zdravlje Beograd, gde vodi Jedinicu za zarazne bolesti.

Na pitanje o tome kako da se ponašamo kada je gusta magla i kada je povećano zagađenje, dr Maris savjetuje da onaj ko ne mora – izbjegava boravak napolju. Savjet se posebno odnosi na djecu i starije osobe, kao i na hronične bolesnike.

„Ukoliko moraju da izađu napolje, da obave neke aktivnosti, onda je to bolje između 11 i 15 časova kada će se čestice malo spustiti dole, i kada se može preporučiti izlazak, a ako ne onda svakako korišćenje maski“, rekla je dr Maris i dodala da je dobro koristiti i prečišćivače vazduha.

Maske mogu biti zaštita i za respiratorne infekcije.

U prethodnoj nedjelji u Beogradu je zabilježen porast ljudi sa akutnim respiratornim simptomima (17.250 osoba). To je porast za 38 odsto.

„Najveći udio među oboljelima čine djeca uzrasta od pet do 19 godina, i oni čine oko 48 procenata, zatim radno sposobni stanovništvo, oko 26 procenata, a najmlađi uzrast, od nula do četiri godine zastupljen je 20,7 posto. Ako govorimo o obolijevanju sličnom gripu, tu nam je još veći porast, skoro duplo, 43,2 posto, ima 850 registrovanih oboljelih tokom prethodne nedjelje, a dvije nedjelje prije toga je bilo upola manje, otprilike 530“, objasnila je doktorka.

Sezona gripa je stigla ranije nego inače. Prethodne sezone, ovakvi podaci bili su zastupljeni tek u februaru. Preventiva podrazumijeva izbegavanje kontakta sa osobama koje imaju neke od respiratornih infekcija i bližih socijalnih kontakata, pranje ruku, održavanje distance na metar, metar i po, dobra higijena...

Brže i lakše širenje

Promjena je zapravo u samom virusu, objašnjava dr Maris. Dominantan tip je AH3N2 koji je pretrpio nekoliko promjena počev od avgusta ove godine, pa ga naš organizam ne prepoznaje i tretira ga kao nešto novo, pa se zato i očekuje njegovo brže i lakše širenje.

„Ostavlja duže posljedice, hroničan umor duže traje, klinička slika koja traje od pet do sedam dana, zna i duže da traje“, dodala je gošća Jutarnjeg programa.

Kada je riječ o vakcinama, dr Slavica Maris kaže da one mogu da preduprede teže oblike bolesti i hospitalizaciju.

Doktorka Maris se osvrnula i na pojavu lepre u regionu, i istakla da se ta hronična zarazna bolest registruje svuda, pa i u Evropi, gde je međutim riječ o importovanim slučajevima. Objašnjava da se prenosi kapljično i bliskim kontaktom koji je višekratni i prolongiran.