Sumnjiv postupak nabavke tehnologija "koči" izbore: Hoće li biti odgođeni?

Prvi među jednakima koji pozivaju na odgađanje su Branko Blanuša i Igor Crnadak, koji sve glasnije upozoravaju da bez novih tehnologija nema izbora.

Njihov stav, podržan i od pojedinih političkih aktera iz FBiH, zvuči kao ultimatum upakovan u brigu za demokratiju.

"Oni ne razumiju da ne postoji nikakva tehnologija koja može Republiku Srpsku da ugrozi, naravno postoji rizik od tih softvera koji će oni da kreiraju zajedno sa Šmitom i tom američkom agencijom, ali evo vrijeme će pokazati sve, a ono što je vrijeme pokazalo jeste da Srpska nema članove CIK-a, već ima Šmitove poslušnike", kaže Sanja Vulić, šef Kluba poslanika SNSD-a u PD PS BiH.

Istorija izbora u BiH pokazuje izuzetnu dosljednost. Čak ni najveći izazovi nisu uspjeli narušiti utvrđeni izborni ritam. Ni pandemija korona virusa, pa ni poplave nisu bile dovoljan razlog da se pomjeri ono što je djelovalo kao nepomjerljivo – izborni datum.

"Četvrtog maja moraju biti kao što je i naglašeno, jasno svi navodi i po kojim pravilima, na osnovu čega i kako će se raditi za izbore. Ovo meni sve liči na pripremu neke velike krađe i neke velike prevare", kaže Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije Republike Srpske.

Jedini izuzetak bio je nedugo nakon kraja rata, kada je nedostatak novca natjerao CIK da lokalne izbore pomjere sa oktobra na novembar. Dakle, ako priroda i krize nisu mogle zaustaviti izbore, može li to sada tehnologija koja tek treba da zaživi?

"Treba se učiniti sve da se izbori ne odgode, nego da se nove tehnologije primjene kako je to predviđeno izbornim zakonom, ali ako je to pitanje mjesec dana, ne bi trebalo biti sporno, ali pomjeranje npr. od godinu dana bilo bi apsolutno neprihvatljivo", rekao je Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA u PD PS BiH.

Pitanje koje lebdi iznad svega nije tehničko, već suštinsko, a to je da li se demokratija može pauzirati dok se ne “ažurira”? U političkoj igri gdje se često govori između redova, zahtjev za odgađanjem izbora može zvučati kao borba za fer uslove. Ali isto tako može biti i pokušaj kupovine vremena.

"Zahtjev za pomjeranje izbora jesu onda indikatori nespremnosti političkih stranaka da uđu u izbornu trku ili neka procjena da će loše proći na izborima", kaže Drago Vuković, analitičar.

Ako CIK BiH odluči da ne raspiše izbore u zakonskom roku, to neće biti samo administrativna odluka. Biće to presedan koji otvara vrata novim pravilima igre, gdje tehnologija ne služi samo da unaprijedi proces, već i da ga redefiniše.

I tako, dok skeneri još nisu ni uključeni, već su uspjeli da promijene narativ. Izbori 2026. možda neće biti zapamćeni po rezultatima, već po pitanju koje su postavili - da li je važnije kako glasamo, ili da li glasamo uopšte? A da li će biti odgođeni, još se ne zna, jer se iz CIK-a BiH niko nije udostojio da odgovori na naša pitanja. Za njih ne postoji ni mejl, ni poziv ni poruka.