Skandalozni postupci Konakovićevog ministarstva: Prepravljali izvještaj o izboru sudije Evropskog suda

U javnosti se pojavio stenogram sa sjednice Predsjedništva BiH, na kojoj Šahbaz Džihanović, predsjednik Komisije za izbor bh. sudije u Evropskom sudu za ljudska prava upozorava članove Predsjedništva da je neko iz Ministarstva inostranih poslova korigovao izvještaj.

Prethodno su tražili da im ga dostave u vordu, a onda su izvršili prepravke na čak 14 strana i poslali ga u Savjet Evrope.

ŠAHBAZ DžIHANOVIĆ: Dozvolite mi sada da kažem, upoznat sam, ne znam kako, kakav je izvještaj Ministarstvo inostranih poslova Bosne i Hercegovine poslalo Vijeću Evrope, ali imam dokaze gdje sekretar Ministarstva vanjskih poslova traži od Sekreterijata Predsjedništva da mu se dostavi izvještaj u vord statusu i taj izvještaj, ovaj izvještaj komisije je precrtavan, odnosno nije vjerodostojno dostavljen Vijeću Evrope.

ŽELjKA CVIJANOVIĆ: Oslobođeni ste, niko ne tereti komisiju.

ŠAHBAZ DžIHANOVIĆ: U pogledu tog pravnog posla. Hvala lijepa.

ŽELjKO KOMŠIĆ: Hvala Vam na odgovoru. Ovaj, sad bih ja mogao produbljivati dalje ovu priču i ovu temu na način, a zašto mislite da su u Ministarstvu vanjskih poslova mijenjali taj izvještaj?

ŠAHBAZ DžIHANOVIĆ: Ja ne ulazim u to, gospodine.

ŽELjKO KOMŠIĆ: Ne, ne, ne, ja sam rekao da bih mogao, nisam rekao da hoću.

ŠAHBAZ DžIHANOVIĆ: Po meni, Ministarstvo vanjskih poslova, niti bilo ko drugi nije imao nikakva prava da bilo šta čini u pogledu završnog izvještaja kojeg je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jednoglasno usvojilo.

ŽELjKA CVIJANOVIĆ: Naravno. Slažem se.

ŽELjKO KOMŠIĆ: Dobro, dobro, apsolutno se slažem s Vama, ni da bilo kakvo savjetodavno tijelo bilo koga nema pravo da se petlja u suverene odluke organa koji je po Ustavu nadležan za ovo i mislim da im ni ne treba odgovarati na to. Šta je bilo, kako je bilo je vrlo interesantno pitanje, ko je tu sve petlj'o, kako je petlj'o i šta je petlj'o i šta se željelo postići tim. Šta se željelo, u konačnici šta je bio cilj?

U Ministarstvu inostranih poslova tvrde da niko ništa nije petljao. Demantuju sve navode u vezi sa cenzurom dokumenta, bez obzira na to što se u javnosti pojavio tekst koji je zatamnjen. Ispravka se, uvjeravaju nije odnosila na izbor sudije Evropskog suda za ljudska prava.

"Naglašavamo da Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije vršilo nikakve izmjene, korekcije, niti intervencije u smislu mijenjanja sadržaja, imena kandidata ili same procedure. U potpunosti su dostavljene informacije koje se i nalaze u izvještaju, a odnose se isključivo na postupak izbora sudije u Evropskom sudu za ljudska prava. U skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka Savjetu Evrope nisu dostavljeni dijelovi izvještaja koji sadrže podatke o kandidatima i procedurama koji su se istim pozivom prijavili na druge pozicije, budući da isti nisu predmet traženja, niti ih je dozvoljeno dostavljati bez odgovarajuće pravne osnove. Upravo iz tog razloga, dijelovi dokumenta koji se odnose na druge pozicije su tehnički izostavljeni (zatamnjeni), kako bi se zaštitili lični podaci i postupilo u skladu sa važećim zakonodavstvom, a sam izvještaj nije promijenjen", navode iz Ministarstva.

Postupak imenovanja sudije Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu je takav da Savjet Evrope upućuje zahtjev za izbor sudije, nakon čega vlada, u slučaju BiH Predsjedništvo raspisuje Javni konkurs, nakon čega se formira Komisija za provođenje postupka za izbor kandidata za poziciju sudije tog suda, a zatim se biraju tri najbolje rangirana kandidata, lista se upućuje Predsjedništvu BiH, a zatim je Predsjedništvo utvrđuje Savjetu ministara, koje listu šalje Savjetu Evrope. Komisija je u BiH formirana u junu prošle godine, u oktobru je sastavljena lista od tri kandidata, dostavljena je Predsjedništvu u januaru ove godine, a nakon toga i Savjetu ministara, koje je dokument proslijedilo Savjetu Evrope. Nakon što su primili cenzurisani izvještaj, iz Savjeta Evrope zatražili su od Savjeta ministara da se utvrdi kredibilitet Komisije koja je sačinila listu kandidata, a zanimalo ih je je li ijedan od tri kandidata ocijenjen kao kredibilan za vršenje funkcije sudije Evropskog suda za ljudska prava.

Šahbaz Džihanović je o tome informisao Predsjedništvo BiH, na kojoj je i utvrđeno da Ministarstvo inostranih poslova nije smjelo da vrši izmjene dokumenta, a pogotovo ne bez saglasnosti i odobrenja Predsjedništva. Ozbiljan je ovo i gotovo nevjerovatan diplomatski skandal, koji više nego dovoljno govori o neusklađenosti institucija na nivou BiH. Sramota je veća od činjenice da je BiH jedina zemlja koja nije dostavila prijedlog izbora sudije nakon isteka mandata Farisu Vehaboviću 2022. godine.