OBES-u upućena četiri zahtjeva: Srpska traži poništavanje Šmitovih odluka

Šmitova služba u BiH počela je 2021. godine. Od početka nije imao podršku Srpske, kao ni Rusije i Kine u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, zbog kršenja procedura prilikom imenovanja za poziciju visokog predstavnika.

Sporne odluke predstavljene u sjedištu OEBS-a u Beču

Šta su sporne Šmitove odluke?

• Izmjene Izbornog zakona BiH i uvođenje novih izbornih tehnologija.
• Proširivanje ovlašćenja Centralne izborne komisije BiH.
• Izmjene Krivičnog zakona kojima je nepoštovanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo.
• Obustava budžetskog finansiranja SNSD-a i Ujedinjene Srpske.

Međutim, on se, kako je i sam priznao, povukao nakon američkog pritiska iz misije u BiH, ali su iza njega ostale na snazi nametnute odluke. Među njima su, po značaju, u vrhu one kojima je mijenjao Izborni i Krivični zakon BiH na način da je, između ostalog, uveo nove tehnologije u izborni sistem te dao široka ovlašćenja Centralnoj izbornoj komisiji, dok je nepoštovanje odluka šefa OHR-a krivično djelo.

Hronika

Pet povrijeđenih u teškom sudaru u BiH

Šmit je, takođe, uz tvrdnje da podrivaju Dejtonski mirovni sporazum, SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj obustavio priliv pripadajućeg novca iz budžeta, a na to je upozoreno krajem prošle sedmice u sjedištu Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Beču čija misija, inače, prati izbore u BiH.

Raspravi u OEBS-u prisustvovalo je više od 50 učesnika, među kojima i zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije, a priliku da se obratio dobio je savjetnik predsjednika Narodne skupštine Srpske za međunarodno pravo Dragan Dakić.

U obraćanju na raspravi, čiji je organizator bila Stalna misija Ruske Federacije pri OEBS-u, iznio je stavove Republike Srpske u vezi sa spolja nametnutim izbornim zakonodavstvom, obustavom javnog finansiranja za SNSD i US te ograničenja političkog izražavanja u BiH.

"Preliminarni nalazi međunarodnih posmatrača za izbore 2026. godine prepoznaju ovaj problem. Oni kritikuju uspostavljanje pravnog osnova i finansiranja izbornih tehnologija putem amandmana koje je nametnuo OHR, bez parlamentarne procedure i širokog političkog konsenzusa, ocjenjujući to kao suprotno obavezama prema OEBS-u", izjavio je Dakić za "Glas".

Istakao je da preliminarni nalazi pominju obustavu javnog finansiranja, ali u fusnoti 86 te podsjetio da je u pismu od 7. maja šef Misije OEBS-a u BiH potvrdio prijem zabrinutosti koju je iznio predsjednik Skupštine Nenad Stevandić u vezi sa obustavom finansiranja. Međutim, u odgovoru je navedeno da pitanja koja se odnose na odluke OHR-a izlaze van mandata Misije OEBS.

Ekonomija

U EU se izvoze piletina i jaja B klase

Dio obraćanja je iskorišćen kako bi se predočilo represivno ponašanje Centralne izborne komisije u predmetima preuranjene izborne kampanje i u slučajevima javne kritike njihovog rada te novih pravila u sistemu.

"Mi smo iskoristili priliku da ukažemo na ono što o čemu dugo i glasno upozoravamo iz Srpske, od kada je Šmit još bio tu do danas. Na ruku nam je išlo što je preliminarni izvještaj terenske misije OEBS-a u BiH takođe uočio ono o čemu mi govorimo i na šta upozoravamo. Pomenuli su to, ali u fusnoti. Ne želimo da to ostane samo tamo, već da se to raspravi i sagleda koliku je štetu u BiH prouzrokovao Kristijan Šmit", rekao je Dakić.

Svugdje u svijetu, naročito u Evropi je, podvukao je, uobičajeno da političke partije komuniciraju sa građanima i biračima, ne samo tokom kampanje, već cijele godine.

"Međutim, CIK ima nenormalnu interpretaciju preuranjene kampanje gdje svako političko opštenje, uključujući i neplaćene objave na društvenim mrežama, tretira kao preuranjenu kampanju tako da su represivni", rekao je Dakić, uz opasku da paušalno kvalifikuju i pojam širenja dezinformacija.

"Nije nam cilj, niti je moguće da se dovede u pitanje izborni rezultat u BiH, ali nam je cilj da se otklone sve pravne posljedice usljed Šmitovih odluka u pravnom poretku. To je primarni razlog naše pravne, diplomatske borbe, koju između ostalog, sprovodimo na ovoj adresi, a drugi cilj je da se CIK upodobi evropskim, a ne turskim standardima u pogledu kvalifikacije šta je sloboda političkog izražavanja", naglasio je Dakić.

Šta Republika Srpska traži od OEBS-a?

• Procjenu izbornih posljedica svih značajnih intervencija, uključujući one koje potiču od međunarodnih vlasti.
• Suštinsku procjenu obustave javnog finansiranja SNSD-a i Ujedinjene Srpske.
• Preporuke za jasna pravila u oblasti političkog izražavanja.
• Podršku kredibilnom putu ka punoj domaćoj demokratskoj odgovornosti.

OEBS-u su upućena četiri zahtjeva, od kojih je prvi procjena izbornih posljedica svih značajnih intervencija, uključujući i one koje potiču od međunarodnih vlasti. Drugo, pružiti suštinsku procjenu obustave javnog finansiranja za SNSD i Ujedinjenu Srpsku te preporučiti jasna pravila u političkom izražavanju i podržati kredibilan put ka punoj domaćoj demokratskoj odgovornosti.

Zanimljivosti

Spremao drva za zimu i pronašao blago

"Velika stvar je što smo dobili priliku da se neposredno obratimo na toj instanci, a ne da ona o nama čita iz izvještaja terenskih misija. Ovo je jedan aspekt republičke institucionalne, pravne i diplomatske borbe s ciljem da se poništi Šmitova zaostavština. Nismo neko ko odustaje. Njega jesmo otjerali iz BiH, ali slaba vajda ako ostane živa ta zaostavština", poručio je Dakić koji vjeruje da će međunarodne institucije, među kojima je i OEBS, otvoriti oči i vidjeti sve na način kako to vidi i Srpska.

Istraga u SAD

Domaći mediji su prošlog mjeseca objavili i da se i u Americi interesuju o Kristijanu Šmitu. Republikanski poslanik u američkom Kongresu iz Juta Selest Maloj je, prema navodima, zatražila od Kancelarije za kontrolu strane imovine pri Ministarstvu finansija da preispita optužbe vlasti u Republici Srpskoj da su Šmit i članovi Centralne izborne komisije ometali demokratske procese u Srpskoj, tako što su bili uključeni u proces koji je doveo do smjene Milorada Dodika sa pozicije predsjednika Srpske jer nije ispoštovao Šmitovu odluku.