Autor:
Andrea JaglicaKomentari:
0
Svaki pristup ličnom podatku jednog građanina Bosne i Hercegovine se bilježi, odnosno, ostaje pohranjen u našim arhivama, a sam pristup je omogućen administratorima Agencije koji su prošli sve sigurnosne i koji imaju posebna ovlaštenja za pristup i za administraciju ličnih podataka građana Bosne i Hercegovine, stoji u promo videu IDDEEA-e o elektronskom popisu.
Posebna ovlaštenja, ispostaviće se, bila su nezakonita. Administratori IDDEEA-e morali su da obrišu sve lične podatke koje su skupili izvan posla izrade identifikacionih dokumenata. Agenciji za zaštitu ličnih podataka početkom februara ove godine javili su da su sve obrisali. Negdje u oblacima ostala je da lebdi informacija ko sa sigurnošću može da potvrdi da elektronski potpisi i s njima u vezi lični podaci građana više nisu na nekom oblaku. IDDEEA je Agenciji za zaštitu ličnih podataka u februaru javila i da su ukinuli testnu fazu sistema elektronskog identiteta. Četiri mjeseca kasnije Agencija za zaštitu ličnih podataka pregleda veb stranicu IDDEEA-e i konstatuje da su svi informativni i promotivni materijali za elektronski identitet građana i dalje dostupni i da...
"IDDEEA izdaje kvalifikovane elektronske potvrde za elektronsko potpisivanje", stoju u Rješenju Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, 12. jun 2026.
Nedugo nakon što je apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka da IDDEEA nema pravo da obrađuje podatke građana s ciljem izdavanja kvalifikacija za elektronske potpise, a ne mnogo prije nego što je Agenciju za zaštitu ličnih podataka obavijestio da su postupili po presudi i rješenju, Almir Badnjević objasnio je plivanje IDDEEA-e između zakonskih propisa, konstatujući da Savjet ministara još nije usvojio regulativu neophodnu za uvođenje elektronskog sertifikata za digitalni potpis.
Almir Badnjević, direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH; 20. decembar
"Zato smo mi razvili apsolutno novo rješenje, gdje smo ponudili građanima alternativu i rekli – okej, ukoliko vam se ne dozvoljava zakonom propisane stvari, evo, imate na drugi način praktično kroz udaljeno potpisivanje. – Znači, u suštini, niste čekali svoje zakonodavce, tako da kažem, nego ste vi sami tražili rješenja da olakšate građanima", rekao je Almir Badnjević, direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, 20. decembar 2025.
IDDEEA ide korak dalje u reakciji na rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka od 12. juna 2026.
"Dodatnu ozbiljnost cijeloj situaciji daje činjenica da se ovakvo postupanje dešava neposredno nakon odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu U-1/25, kojom je jasno utvrđeno da oblast elektronske identifikacije i kvalifikovanih elektronskih certifikata pripada isključivo državi Bosni i Hercegovini", navodi se u saopštenju IDDEEA-e, 19. jun 2026. godine.
Predmetna presuda Ustavnog suda BiH koja tretira dio članova Zakona o policiji Republike Srpske po apelaciji Kemala Ademovića naglašava članom 8. Zakona o Agenciji potpuno ograničenu, isključivu nadležnost IDDEEA-e za elektronske sertifikate i potpise samo na identifikacione dokumente. Dodatno, Sud nijednim slovom ne stavlja IDDEEA-u u superioran položaj u odnosu na MUP-ove u pitanju obrade ličnih podataka. Štaviše.
"Ustavni sud podsjeća da je u smislu navedenih odredbi MUP Republike izvorni organ u Republici Srpskoj. Izvorni organ je... institucija koja sarađuje s Agencijom, odnosno institucija koja obrađuje podatke i koja je vlasnik podataka koji se dostavljaju u centralne registre ili koja Agenciji dostavlja zahtjeve za personalizaciju dokumenata ili koja prenosi svoje podatke putem mreže koju vodi Agencija. U tom kontekstu, MUPRS je u relevantnim zakonima označen kao nadležni organ za izdavanje, parafrazirajući, dokumenata i pitanje jedinstvenog matičnog broja i prebivališta", navodi se u presudi Ustavnog suda BiH U-1/25.
"Ja ne mogu da se sjetim da sam se sreo sa ovako bahatim pokušajem jedne upravne organizacije sa nivoa Bosne i Hercegovine, koja pokušava uporno da tumači na pogrešan način, između ostalog, i odluke Ustavnog suda BiH i da sebi nekim provedbenim dokumentima, tehničkim dokumentima prigrabi određene nadležnosti na štetu Republike Srpske", rekao je Dalibor Panić, generalni sekretar Vlade Republike Srpske.
IDDEEA apostrofira status ovjerioca elektronskih potpisa koji im je dodijelilo Ministarstvo transporta i komunikacija BiH, iako Zakon o elektronskom potpisu propisuje da ovjerioci mogu da budu fizička ili pravna lica. Vrlo je upitno otkuda IDDEEA crpi svoju ideju o svom statusu pravnog lica, imajući u vidu da je upravna organizacija i to čak ne ni samostalna, budući da je svojim zakonom smještena u sastav Ministarstva transporta i komunikacija, a Zakonom o ministarstvima kod tog istog Ministarstva definisana kao – samostalna služba.
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske već neko vrijeme ukazuje na prekoračenje ovlaštenja, nezakonito proširenje nadležnosti i samoproglašenje IDDEEA-e kao nosioca digitalne transformacije u BiH. Pa ipak, cijela stvar nije ni samo pravna, ni samo tehnička, a postupci IDDEEA-e ne dolaze samo iz glave Almira Badnjevića. Imaju podlogu u politici usaglašenoj u Sarajevu.
"Neposredno nakon imenovanja u Vijeće ministara objavio sam i tražio da, u stvari, agencija IDDEEA može postati glavni integrator naše digitalne transformacije u BiH upravo zato što posjeduje sve ono što je potrebno, a to je baza podataka, vaše lične podatke", rekao je Edin Forto, ministar transporta i komunikacija BiH, 7. jul 2025. godine.
Problem je samo u tome što posjed ličnih podataka ne podrazumijeva vlasništvo i pravo Agencije da s njima radi šta hoće. IDDEEA razvija informacioni sistem, bazu podataka, održava mrežu kojom ti podaci putuju i personalizuje dokumente, odnosno štampa ih povezujući ih tehnički s podacima koje obrade i kroz sistem unesu MUP-ovi. Upravo MUP-ovi kao izvorni organi, među ostalim i prema važećem Zakonu o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, vlasnici su naši ličnih podataka. A što se posjeda tiče, zakonski osnov postoji da bi propisao, između ostalog, ono s početka ove priče...
Jer pitanje digitalnog povjerenja u oblacima nije ništa drugačije od opšteg pitanja povjerenja u Bosni i Hercegovini. Jednostavno ga – nema.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.
Najnovije
Trenutno na programu