BiH ima priliku da ispravi sramotu: Šmitove izmjene Krivičnog zakona pred Ustavnim sudom

"Ali drugi, puno važniji nivo, da se ocijeni kvalitet takve odluke, takvog zakonskog teksta, takvog jednog opšteg stava, da prvi put doživljavamo nakon 100 godina da se odluka jednog pojedinca štiti krivičnim zakonodavstvom. Od pada monarhija, ovo je prvi put da je takvo krivično zakonodavstvo štiti nekoga i nečiju odluku", rekao je Zlatko Knežević, bivši sudija Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud BiH nekoliko se puta u prošlosti izjasnio da nije nadležan da se bavi mandatom i ovlaštenjima visokog predstavnika. Ne tiče ih se ni da li je taj visoki predstavnik imenovan na ispravan način. Odluke OHR-a do sada su se uzimale zdravo za gotovo i tretirale kao dio domaćeg zakonodavstva. Ponovio je sve to i predsjednik Ustavnog suda u intervjuu za ATV. Bila je to prilika da pozove Narodnu skupštinu da imenuje sudije Ustavnog suda iz Republike Srpske.

Gradovi i opštine

Srbi u suzama i strahu zbog otetih crkava i grobova predaka

"Možda bi nedostajuće kolege iz Republike Srpske doprinijele daljnjoj raspravi na ovu temu i možda pokazali da se ambijent u BiH, i ustavnopravni, i politički, i svaki opšte društveni, mijenja nabolje, pa da se onda, kao i međunarodnim sudijama, tako i visokom predstavniku, zahvalimo i kažemo sretan vam put – mi ćemo svoje stvari u punom kapacitetu rješavati", rekao Mirsad Ćeman, predsjednik Ustavnog suda BiH.

Sudije iz Republike Srpske ranije su mogle samo da izdvajaju mišljenje dok su sudije iz reda bošnjačkog naroda, zajedno sa stranim sudijama glasali za ustavnost nametnutih zakona. Između ostalog, upravo zbog toga nema najava da će Parlament u Banjaluci imenovati srpske sudije u Ustavnom sudu. Pa ipak, odluka Ustavnopravne komisije Parlamenta BiH stvara prilike.

"Nadam se da će ovaj akt, odnosno ovaj zaključak Ustavnopravne komisije dovesti i do nekih širih pravnih posljedica, a to je jednog zakonodavnog pospremanja BiH, da se stave van snage svi oni akti koje je donio OHR, odnosno svi oni i legalno postavljeni visoki predstavnici", rekao je Marko Romić, spoljni član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske.

Nekada je i Parlament BiH potvrđivao odluke visokih predstavnika, pa im je na taj način davao nacionalni legitimitet. Odavno se ni to ne dešava, a Parlament BiH u pravilu ćuti na zahtjeve Ustavnog suda za izjašnjenje. Predsjedavajući Ustavnopravne komisije računao je, očigledno, da će tako da bude i ovaj put.

BiH

Federalni mediji isprozivali Konakovića: "Zašto dežurno blebetalo danima šuti"

"Postojala je, možda, mogućnost da Ustavnopravna komisija nikako se ne očituje, da se ne postigne saglasnost i da uopće nemamo odgovora prema Ustavnom sudu", rekao je Albin Muslić, predsjedavajući Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma PS BiH.

Ustavnopravna komisija izjasnila se na proceduralni zahtjev Ustavnog suda BiH, a nakon što je Ustavni sud od Kluba SNSD-a u Skupštini Srpske primio apelaciju za ocjenu ustavnosti člana 203a Krivičnog zakona.

Milorad Dodik, tada predsjednik Republike Srpske osuđen je u avgustu prošle godine na godinu zatvora jer je Sud BiH utvrdio da je prekršio član 203a Krivičnog zakona kada je potpisao ukaz Zakona o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH i ukaz o izmjeni zakona o objavljivanju propisa. Član 203a 1. jula 2023. godine nametnuo je Kristijan Šmit.