Božo u Njemačkoj izdržao svega tri godine: Vratio se kući i pokrenuo posao

"Tri godine proveo sam u Njemačkoj. Vidio sam kako izgleda život tamo i odlučio se vratiti te nastaviti posao kojim se bavila moja porodica. Gdje god da živiš, moraš raditi, ali ovdje ipak imaš više vremena za život", kaže Dolić u razgovoru za "Fenu".

Region

U Omišu proglašena prirodna nepogoda: Šteta od katastrofalnog požara 110 miliona evra

Ovaj 26-godišnjak prije četiri godine krenuo je s dvadesetak hektara, a proizvodnju je iz godine u godinu širio do današnjih 230 hektara nasada.

Najveći dio površina zauzima silažni kukuruz, uzgaja i soju, dok dio zemljišta koristi za košnju, proizvodnju sijena i rolo-bala.

Većinu posla obavljaju on i otac, dok im u vrijeme intenzivnijih sezonskih radova pomaže još nekoliko ljudi. Ulaganjem u veću i savremeniju mehanizaciju nastoje posao učiniti efikasnijim i smanjiti potrebu za dodatnom radnom snagom.

Dolić kaže kako se u poslu dobro nadopunjuju. Otac donosi dugogodišnje iskustvo u mehanici i radu na zemlji, dok se on lakše snalazi s novim tehnologijama koje sve više ulaze u svakodnevnu poljoprivrednu proizvodnju.

"Što se tiče mehanike i rada u polju, puno sam naučio od oca. S druge strane, danas ima puno nove tehnologije i tu se ja lakše snalazim, navodi Dolić.

Svake godine nauči nešto novo

Ističe kako je poljoprivreda posao u kojem se čovjek stalno mora prilagođavati i učiti bez obzira na godine iskustva.

"Svake godine naučiš nešto novo, bilo da je riječ o sjetvi, zaštiti biljaka, uslovima sijanja ili pripremi tla. To je izazovan posao", kaže Dolić.

Društvo

Božunovići nakon šest godina borbe za potomstvo dobili bebu

Dodatni izazov ove godine donijela je suša, koja je ostavila posljedice i na njihovim površinama. Dolić procjenjuje kako bi urod mogao biti oko 20 odsto manji u odnosu na prošlu godinu, iako se usjevi zasad relativno dobro drže.

"Puno ulažemo u tlo, koristimo kvalitetna gnojiva i redovno radimo analize zemlje. Kukuruz je sada u fazi oprašivanja i moguće je da će zrno biti nešto sitnije nego prošle godine, ali za sada je stanje zadovoljavajuće", kaže Dolić.

U proizvodnji se, dodaje, nastoje osloniti na stručne preporuke, ali i na iskustvo koje stiču iz sezone u sezonu.

"Struka je na prvom mjestu, ali puno toga dolazi i iz prakse. Nešto pokušate pa vidite što se pokazalo dobrim. Radimo analizu tla i zemlji dajemo ono što joj je potrebno", ne radimo napamet, govori Dolić.

Gotovo sve što proizvedu prodaju

Oko 90 odsto njihove proizvodnje čini silažni kukuruz, a uz njega uzgajaju i soju. Sve što proizvedu plasiraju na tržište Bosne i Hercegovine.

Društvo

Odluka Vlade na snazi: Olakšice roditeljima od danas

Jedan od većih kupaca je farma Marena u Posušju, kojoj godišnje isporučuju nekoliko hiljada tona silažnog kukuruza, a sarađuju i sa drugim farmama. Dolić kaže kako za sada nemaju problema s plasmanom te da bi mogli prodati i veće količine kada bi ih mogli proizvesti.

"Najteže je dok se ne probijete na tržište. Kada imate kvalitet i ljudi prepoznaju da je proizvod dobar, onda vas sami traže. Mi praktično sve što proizvedemo prodamo. Najviše radimo na kvalitetu i na tome da kupci budu zadovoljni", ističe Dolić.

U širenju proizvodnje pomažu im i podrške za poljoprivredu. Dolić je ove godine, kao mladi poljoprivrednik, ostvario podršku Grada Livna koju je iskoristio za nabavku pneumatske sijačice za kukuruz, a koristi i federalne te kantonalne programe podrške za novu mehanizaciju.

Takve programe smatra važnim, ali naglašava kako podrške same po sebi nisu dovoljne bez vlastitih ulaganja i rada.

Cilj mu je 300 hektara i tov bikova

Ni sadašnjih 230 hektara ne vidi kao konačnu granicu. Cilj mu je ratarsku proizvodnju povećati na približno 300 hektara, a nakon toga razmišlja i o pokretanju tova bikova.

Banja Luka

TABELA: Ponovo oboren rekord u Banjaluci, i to ne malo

Proizvodnja mlijeka za sada ga manje privlači zbog nestabilnih cijena i visokih troškova.

Nakon iskustva života i rada u Njemačkoj, Dolić vjeruje kako mladi koji su spremni ozbiljno raditi i ulagati svoju budućnost mogu graditi i u Livnu.

"Ko se želi truditi, može uspjeti i ovdje. Može se jako lijepo živjeti od poljoprivrede, ako se čovjek tome posveti i ozbiljno radi", poručuje Dolić.