Da li je grijeh prati veš na crveno slovo: Sveštenik riješio dilemu

I svako koga pitamo reći će nam da ni slučajno ništa ne radimo na crveno slovo, jer ćemo inače proći loše - svaki posao obiće nam se o glavu.

Zdravlje

Nutricionisti otkrili koja je najgora navika za metabolizam

Srpska pravoslavna crkva u petak obilježava Svetog Trifuna, koji je u crkvenom kalendaru označen crvenim slovom.

Ujedno ove godine na isti datum padaju i zimske zadušnice.

Sveštenik Stevan Stefanović otkriva da su vjernici posebno zabrinuti za vrijeme crkvenih praznika i svi istu stvar - da li smiju da uključe veš-mašinu.

"Na svaki crkveni praznik bivam pretrpan porukama sa pitanjima da li se za velike praznike sme uključivati veš-mašina ili ne", kaže on i dodaje:

"Otrovan visokom, salonskom teologijom, kao student smatrao sam da je ovo pitanje potpuno beznačajno i suvišno. Međutim, praksa me je demantovala. Ono što sam prije dvadeset godina nazivao seoskim propovijedima, danas su i najčešće teme i mojih besjeda".

Sveštenik je zato odlučio da ovaj problem riješi jednom za svagda.

On svoje izlaganje započinje riječima:

"Ako konsultujemo bilo kog svetitelja tokom duge istorije Crkve, svi će vam reći jednoglasno da za crkvene praznike ne treba raditi. Otkud to? Da li naš Bog blagosilja nered ili mu prija da u njegovu čast ne radimo ništa?".

Četvrta božija zapovijest

Otac Stevan dalje podseća na četvrtu Božju zapovijest u kojoj se navodi:

"Sjećaj se dana odmora da ga svetkuješ; šest dana radi i svrši sve poslove, a sedmi dan je odmor Gospodu Bogu tvojemu".

Kultura

Preminula Ljiljana Pavić, autorka najvoljenijih srpskih serija

Međutim, on objašnjava da bismo ovo razumjeli moramo da shvatimo priču o sedmom danu.

"Sama priča o sedmom danu je jako važna. Sve mjere koje danas koristimo su rezultat kosmičkih pojava. Dvadeset četiri časa je period za koji se Zemlja okrene oko svoje ose, mjesec je vezan za ciklus Mjeseca, jedna godina je period koliko je potrebno Zemlji da obiđe pun krug oko Sunca. Sve sem sedmice. Sedmica nema kosmički osnov".

On dalje objašnjava da su kroz vekove ljudi pokušavali da promijene ovaj poredak, ali bezuspješno. Sedmica je vrijeme najlogičnije i najbolje za čovjekovo organizovanje rada i odmora.

Objašnjavajući šta sedmica znači u Svetom pismu ukazuje da mnogi zaboravljaju da prvi dan u sedmici ije ponedjeljak, nego nedjelja. Gospod je sve što postoji stvorio u šest perioda, odnosno šest dana.

"Šesti dan počinu od djela svojih - kaže Sveto pismo. Međutim, i ovdje postoji važna stvar koju treba istaći. Sedmi dan je subota. Nedjelja je prvi dan, dan sunca, dan svjetlosti, prvi dan stvaranja, dan u kom Bog stvara svjetlost", kaže on i dodaje:

"Gospod u ovaj dan i vaskrsava, i mi hrišćani danas praznujemo ovaj dan, nedjelju, ne jer je to sedmi dan starozavjetnih Jevanđelja, već jer je to dan u kome je Gospod vaskrsao, a Vaskrs je ishodišna tačka našeg života i naše vjere".

On dalje objašnjava da Gospod nije spavao sedmi dan, već da se u simboličkoj ravni asocira na Veliku subotu, dan u kome je onaj koji je stvorio svijet u grobu i počiva.

Kako se hrišćanstvo širilo, tako se oko Crkve okupljalo mnogo ljudi, posebno kada je hrišćanstvo postalo državna religija. Ljudi su iz raznih razloga i pobuda primali hrišćansku vjeru, pa je bilo mnogo onih koji nisu bili iskreni, već su ulazili u Crkvu zbog koristi.

Tenis

Nadal digao Srbiju na noge izjavom o Đokoviću: Gotovo je

"Posljedica braka Crkve i države bila je ta da su vjerni počeli da izostaju sa liturgija, što bukvalno nikada u najranijoj istoriji Crkve od gotovo četiri stotine godina nije bio slučaj. Čak je postojalo pravilo, kanon, da onaj ko propusti 3 nedjeljne liturgije i ne pričesti se na njima, biva automatski isključen iz Crkve. Zamislite kada bi danas primijenili ovo pravilo, ko bi opstao?"

Jedan od najčešćih izgovora što ne dolaze bio je da imaju obaveze.

"Tako se i vizantijsko zakonodavstvo umiješalo i donijelo državni zakon da je zabranjen svaki rad nedjeljom i za vrijeme praznika. Dakle, riječ je o državnom, a ne Crkvenom zakonu. Čak je u odredbi ovog zakona napomenuto da su poljoprivrednici isključeni i oslobođeni od ovog zakona, te da ne podliježu kaznama, jer postoje poslovi koji oni moraju da obavljaju nevezano za praznike, npr. skupljanje sijena".

Perite na crveno slovo

I tako je nastala zabrana da se na crveno slovo ne radi.

Otac Stevan kaže da ga naš narod danas podsjeća na starozavjetne Jevreje.

"Danas, mene moj narod neodoljivo podsjeća na starozavjetne Jevreje, koji su stalno prozivali Hrista zašto radi u subotu i time konstantno krši Četvrtu Božju zapovijest. Danas, Srbi ne znaju ko je Sveti Ilija, kad je živio, zašto se slavi i praznuje, ali znaju da se za praznik ne radi. Sve ostale dimenzije praznika smo zaboravili osim ove. Dakle, grijeh nije raditi, već ne doći na liturgiju, jer smo tako sve ostalo stavili ispred vjere. Dakle perite kada je crveno slovo slobodno, ne perete na ruke, pere mašina, vaše je da dođete u Crkvu i pričestiti se, po tome se poznaje da smo hrišćani. Postavivši bilo koji prioritet van Crkve, promašili smo naše naznačenje".