Jedan strog običaj za Đurđevdan mnogi zaboravljaju

Đurđevdan nije samo crkveni praznik on je spoj hrišćanske tradicije i mnogo starijih, narodnih vjerovanja koja slave prirodu, život i obnovu.

Hronika

Preminuo legendarni Vladimir Cvetković

Crkva na ovaj dan obilježava stradanje Sveti Đorđe, ali su običaji koji ga prate često mnogo stariji i vezani za buđenje prirode i dolazak toplijih dana.

Granica između zime i ljeta

U narodnom verovanju, Đurđevdan predstavlja prelaz iz zime u ljeto. Zato se ovaj praznik povezuje sa zdravljem ukućana, plodnošću zemlje i stoke, ali i ljubavlju i sklapanjem brakova, piše “Prva”.

Mnogi običaji imaju zaštitnu i "magičnu" ulogu – vjerovalo se da upravo na ovaj dan treba prizvati sreću i otjerati zlo.

Običaji u različitim krajevima

U nekim dijelovima Srbije, poput istočne Srbije, domaćini dovode jagnjad pred crkvu na blagoslov.

Sveštenik ih osvećuje, a potom se prinose na trpezu kao simbol žrtve i blagostanja.

Banja Luka

Amidžić o uspjesima gradske Uprave Banjaluka: Pamtićemo vas

Postojao je i običaj da se oko sela ore zaštitni krug kako bi se selo sačuvalo od nepogoda i zlih sila.

Narodna vjerovanja i znakovi

Za Đurđevdan se vezuju i brojna vjerovanja:

• ne valja spavati popodne tog dana – "da ne boli glava"
• ako je vrijeme vedro – godina će biti rodna
• ako pada kiša ljeto će biti sušno
• koliko puta zagrmi prije praznika – toliko će biti "tovara žita“.

Na ikonama, Sveti Đorđe je prikazan kao ratnik na konju koji kopljem ubija aždaju.

Ta scena simbolizuje pobjedu dobra nad zlom i vjere nad neznaboštvom, prenosi Ona.