Ko plaća prekoračenje propisanih recepata?

To su informacije iz Doma zdravlja. Pored toga, po osnovu kontrole izvršenja ugovora, ugovorena sredstva umanjena su za još 52 hiljade.

Od tog iznosa, 22 hiljade maraka odnosi se na kazne zbog mogućih nepravilnosti pri propisivanju lijekova na recept, dok se ostatak odnosi na izdavanje naloga za ortopedska pomagala, banjska liječenja i bolovanja. Javna tajna da se ljekarima umanjuju plate ako propišu recept više dobija novu dimenziju. Dom zdravlja Banjaluka demantuje te navode, ali apeluje na rješavanje problema administrativnog pritiska na doktore porodične medicine.

Primarna zdravstvena zaštita puca po šavovima jer državna zdravstvena kasa ipak ima dno. Nije ni tajna, ni novost da ljekari zbog kvota za recepte napuštaju javne zdravstvene ustanove. Novost je da Dom zdravlja Banjaluka mogućnost prekoračenja limita za lijekove apostrofira kao problem broj jedan. Kažu: svaki sastanak Službe porodične medicine počinje i završava isključivo ovom temom.

„Doktori porodične medicine izuzetno teško podnose ovaj kontinuirani pritisak, koji se konstantno iznosi kao glavna pritužba na svim našim sastancima. Smatramo da je trenutni model kontrole postao potpuno neizdrživ za profesionalni rad medicinskog osoblja. Poseban problem predstavlja činjenica da su doktori porodične medicine konstantno izloženi različitim vrstama kontrola i nadzora. Stalna kontrola zahtijeva od doktora da svakodnevno pišu izjave, dodatna obrazloženja i pojašnjenja o razlozima izdavanja svakog recepta, naloga za ortopedska pomagala, banjska liječenja ili bolovanja“, naveli su iz Dom zdravlja Banjaluka.

Fond zdravstvenog osiguranja niti krije, niti ima razloga da se pravda što svaki mjesec prati realizaciju ugovora sa zdravstvenim ustanovama i u slučaju prekoračenja smanjuje ugovorena sredstva u skladu s ugovorima. Budžet za lijekove na recept je 73 miliona maraka samo u ovoj godini – veliki, ali ne i neograničen. Kontinuirana kontrola služi i za bolje planiranje.

„Fond svake godine analizira propisivačku praksu u tekućoj godini i kod potpisivanja ugovora sa domovima zdravlja vodi računa o svim bitnim aspektima kada su u pitanju lijekovi i ostale potrebe osiguranih lica. Dakle, sredstva predviđena za lijekove nisu ista za svaki dom zdravlja i određuju se na osnovu broja registrovanih osiguranika, starosne strukture i drugih kriterijuma“, naveli su iz FZO.

Matematika i menadžment su totalno u krivu i ne postoje nikakve formule za izračunavanje koliko šta ljekar treba propisati ili ne treba, kaže direktor Doma zdravlja u Čelincu. Ljudi dolaze na preglede, a na nama je da pružamo usluge. Dužni smo da propisujemo lijekove. Svaki pametan direktor u svojoj analizi zna koliki je budžet i zna projektovati određene gubitke. Svjestan je ograničenja, ali i većih potreba.

„Jedna modalitetna slika je jako ozbiljna i zahtijeva dosta izdvajanja sredstava za lijekove na recept. Ono što smo mi generalno zagovarali kao Aktiv direktora na sastancima sa Fondom jeste da se analiziraju mogućnosti da se procenat sredstava koji se odvaja za lijekove na recept uveća sa 3 odsto na 5 odsto i da se na neki način pokuša da se obrada recepata, odnosno tzv. farmaceutska usluga, prebaci na drugi nivo kako bi se rasteretile zdravstvene ustanove“, kazao je predsjednik Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske Draško Kuprešak.

Većina javnih zdravstvenih ustanova primarnog nivoa, pa tako i Dom zdravlja Banjaluka, zajedno s Fondom po pola podnosi finansijski teret prekoračenja u odnosu na predviđena sredstva za lijekove na recept. Tvrde da taj teret nikad nije prebačen na ljekare.

„Uprkos ovim rigoroznim kontrolama, važno je istaći da nijedan doktor porodične medicine u JZU „Dom zdravlja“ Banja Luka do sada nije kažnjen po osnovu prekoračenja propisanih lijekova na recept. Naši doktori nemaju nikakvu ličnu finansijsku obavezu plaćanja novčanih kazni, niti snose teret izmirenja novčanih iznosa nastalih eventualnim probijanjem limita za recepte“, naveli su.

Nekoliko ljekara Doma zdravlja Banjaluka reklo je ATV-u da su im smanjene plate zbog prekoračenja kvote za recepte. Pred kameru nisu htjeli zbog straha za posao. Sindikatu porodičnih ljekara problem nije novost, ali nisu ni rješenja koja nude svojim članovima.

„Mi kao sindikat smo upoznati sa problemom i imamo pravo da se branimo. Što se tiče mojih kolega, oni dobijaju pravnu zaštitu u okviru sindikata i dalja procedura ide na sudsko odlučivanje, te u većini slučajeva sud presuđuje pozitivno u korist ljekara i, naravno, pacijenata“, izjavila je Milijana Đajić iz Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske.

Dilema propisati lijek ili ne više nije samo medicinska – sve više postaje pitanje ličnog integriteta, osjećaja zaštićenosti u sistemu, straha od kazne, izloženosti farmaceutskom uticaju i mnogo čega drugog. Primarna zdravstvena zaštita zbog toga je na ispitu otpornosti na uticaj koji odavno više nema veze samo s ljekarskom procjenom. Iz Ministarstva zdravlja na sve poručuju da primarna zdravstvena zaštita nije njihova nadležnost.