"Majka prodala kćerkicu za ovcu": Maloljetnički brakovi u BiH ozbiljan društveni problem

Kada se spominju takvi brakovi, često je riječ o trgovini maloljetnicima te o zloupotrebi djece. Ipak, kada su statistički podaci u pitanju, teško je reći koliko je takvih brakova u BiH.

Kako je rečeno iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, na osnovu provedenog istraživanja, maloljetnički brakovi u BiH nisu masovna, ali jesu prisutna i zabrinjavajuća pojava, naročito u pojedinim lokalnim zajednicama i socijalno osjetljivim sredinama.

Podaci prikupljeni od centara za socijalni rad, sudova, tužilaštava i policijskih organa ukazuju na postojanje i formalno zaključenih maloljetničkih brakova uz sudsku dozvolu, ali i na postojanje neformalnih i vanbračnih zajednica u koje stupaju maloljetne osobe, koje često ostaju izvan institucionalnih evidencija.

Institucija ombudsmena tokom izrade Specijalnog izvještaja nije zaprimila pojedinačne žalbe koje bi se direktno odnosile na navode o „prodaji djece“ u svrhu braka.

Međutim, kroz saradnju s nevladinim organizacijama evidentirana su ozbiljna upozorenja na pojave prisilnih maloljetničkih brakova, koji u određenim slučajevima mogu sadržavati elemente trgovine ljudima ili ekonomske eksploatacije djece, naročito djevojčica, posebno u marginaliziranim zajednicama – navodi se u odgovoru na upit “Dnevnog avaza”.

Radna eksploatacija

Predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle Indira Bajramović je rekla da su takvi brakovi zastupljeni kako u romskoj, tako i u neromskoj zajednici.

– Svjedoci smo šta se sve dešava s maloljetnicama čak i u institucijama, nažalost, koje trebaju da ih štite. Svjedoci smo da ih se podvodi i šta sve rade s njima. Kad govorimo o maloljetničkim ugovorenim brakovima toga, naravno, još ima i mi sve radimo na tome da promijenimo stavove kod roditelja, ali isto tako radimo i s institucijama, jer to nije ni običajno upravo, nije ni tradicija, nego je to klasični oblik trgovine ljudima. Nama je svima da radimo u najboljem interesu djece, tako da svi moramo zajedno raditi i na otkrivanju takvih slučajeva, ali i da se takve slučajevi procesiraju jer neko mora odgovarati, a znamo svi da su odgovorni roditelji za djecu do 18 godina, bar kod nas tako po zakonu. Ima promjena, recimo kod nas gdje mi radimo, ljudi čak dolaze i pitaju, ako treba da im dođe ta neka djevojka, ako ima nekih 16 godina, je li to uredu jer su to stariji maloljetnici. Imamo i slučajeva gdje nam oni sami javljaju da su čuli da treba doći neka djevojčica, od 13, 14 godina i onda mi djelujemo zajedno s Centrom za socijalni rad i sa policijom – kazala je Bajramović.

Ona je istakla da roditelji uglavnom uzimaju novac kada je riječ o trgovini ljudima.

– Najčešći oblik trgovine je radna eksploatacija djece. Sad imamo više, meni se čini, radnu eksploataciju osoba treće životne dobi, jer ovo s djecom, već su se preduzele neke radnje, jer ima i optuženih. Postoji još i djece koja prosjače – kazala je.

I ranije u medijima su se pojavljivale informacije kako otac ili majka prodaju svoju maloljetnu kćerku.

– Bilo je takvih slučajeva. Vjerovatno ste čuli, ali to opet nisu romske porodice, to je bilo u Republici Srpskoj u jednom gradiću, da je majka prodala dijete za ovcu. Ima svega tu i mislim da je najvažnije da institucije rade svoj posao i da se takvi roditelji kažnjavaju. Najvažnija je ta prevencija od institucija – kazala je Bajramović.

Porodični zakoni

– Pitanje zaključivanja braka maloljetnih osoba u BiH uređeno je porodičnim zakonima FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH. U pravilu, brak ne može zaključiti osoba mlađa od 18 godina, dok sud izuzetno može dozvoliti zaključenje braka osobi starijoj od 16 godina, ukoliko se u vanparničnom postupku utvrdi da je to u najboljem interesu maloljetnika, uz pribavljanje mišljenja organa starateljstva i zdravstvenih ustanova – navode iz Institucije.

Suzbijanje maloljetničkih brakova

– Suzbijanje maloljetničkih brakova provodi se kroz važeći zakonodavni okvir, djelovanje centara za socijalni rad, postupanje sudova i tužilaštava, kao i aktivnosti policijskih organa, uključujući krivično procesuiranje u slučajevima nezakonitih vanbračnih zajednica. Ipak, nalazi Specijalnog izvještaja Ombudsmana ukazuju da institucionalni odgovor nije ujednačen, da često izostaje pravovremena reakcija i prevencija, te da je potrebna snažnija koordinacija između nadležnih organa, što je i predmet preporuka Ombudsmena – kažu iz Institucije.