Međunarodni dan bez plastičnih kesa: 50 odsto sveukupnog otpada čini ambalaža

Povodom Međunarodnog dana bez plastičnih kesa, na banjalučkoj Gradskoj tržnici poručeno je da plastični otpad predstavlja ozbiljnu prijetnju životnoj sredini i zdravlju.

U Republici Srpskoj prošle godine reciklirano je oko dvije hiljade tona plastike, što je tek mali dio ukupnog plastičnog otpada. Cilj akcije, povodom Međunarodnog dana bez plastičnih kesa, je da se koriste platneni cekeri umjesto plastičnih kesa.

"Svjesni smo da je život bez plastike, ovaj život koji mi živimo nezamisliv. Ako ne izmisle nešto povoljnije i lakše razgradivo, ili nekakav mikroorganizam koji bi razgrađivao brže te keze. Ali ako danas edukujemo 100 ljudi da smanjimo 100 kesa i to se nastavi tako to je 50000 dnevno", istakla je viši stručni saradnik za upravljanje otpadom u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Svetlana Topić.

Dobar je znak što u Srpskoj proizvodnja plastične ambalaže, pa i kesa, nije bitno zastupljena. Većina proizvoda koji postaju otpad uvozimo. Zagađivač, po Zakonu o otpadu, plaća ili Fondu ili Operateru. Samo Ministarstvo ipak ne može zabraniti korištenje plastične ambalaže, ali može inicirati privredi da sama prestane koristiti.

"Plastičnu vrećicu koristimo svega nekoliko minuta, eventualno nekoliko sati, dok nešto donesemo iz prodavnice, a ona se u prirodi razlaže decenijama i ostaje decenijama. Mi kao operater se trudimo da svake godine što više ambalaže sakupimo, recikliramo i ponovo upotrijebimo. Naravno trudićemo se da to tako bude i svih narednih godina. Mi smo prošle godine reciklirali oko 2000 tona plastike", kazala je operater Sistema za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom Vesna Radulović.

Iako u Evropi zabranjene, plastične kese se kod nas po Zakonu naplaćuju i ostaju jedan od većih zagađivača svih medija životne sredine. 50 odsto sveukupnog otpada čini ambalaža, čije su plastične kese najpoznatiji predstavnik.