Razdvojio vodu, spasavao od gladi: Čuda Svetog Jezekilja zadivljuju vjernike

Sveti Jezekilj rođen je oko 622. godine prije Hrista u Judeji, u svešteničkoj porodici. Kada je car Vavilona Navuhodonosor drugi put osvojio Jerusalim, 597. godine prije Hrista, Jezekilj je zajedno sa carem Joakimom i mnogim Judejcima odveden u ropstvo u Vavilon. Tamo je živio pored rijeke Hovar, u mjestu Tel Aviv, gdje je i započeo svoju proročku misiju.

Prema predanju, kada je imao trideset godina, nakon pet godina provedenih u ropstvu, Jezekilju se dogodilo veliko božansko viđenje. Otvorilo se nebo, sa sjevera je došao snažan vjetar, a iz velikog oblaka pojavili su se oganj i blistava svjetlost. U središtu tog prizora bile su četiri tajanstvene životinje, od kojih je svaka imala četiri lica – čovjeka, lava, teleta i orla, kao i četiri krila.

Iznad njih se pojavio prijesto, a na njemu svijetleće obličje čovjeka okruženo sjajem poput duge. Tada mu se, prema svetim spisima, obratio Bog i povjerio mu zadatak da poziva narod na pravi put.

U tom viđenju Jezekilj je dobio smotani svitak na kojem je pisalo: "Plač i naricanje i jaoh". Po zapovijesti Božijoj on ga je pojeo, a svitak mu je, kako se navodi u predanju, bio sladak kao med. Od tog trenutka ispunio se proročkim duhom i blagodaću.

Svijet

Šestoro mrtvih, 30 povrijeđenih u stravičnom sudaru: Kamper potpuno uništen

Sedam dana nakon tog događaja proveo je u razmišljanju, a zatim je započeo svoju misiju. Bog mu je poručio da upozorava ljude na posljedice grijeha i bezakonja, ali i da ih poziva na iskreno pokajanje. Jezekilj je govorio da će odgovornost pasti na njega ako ne upozori narod, dok će oni sami snositi posljedice ukoliko odbiju da se promijene.

Jedno od njegovih najpoznatijih viđenja jeste ono o dolini punoj suvih kostiju. Prema predanju, Jezekilj je vidio kako se kosti ponovo spajaju i oživljavaju kada na njih siđe Božiji duh. Ovo viđenje hrišćanska tradicija tumači kao simbol nade, obnove i vaskrsenja.

Sveti Jezekilj je prorokovao i pad Jerusalima, upozoravajući narod da će doći kazna ukoliko se ne odrekne idolopoklonstva i ne vrati vjeri. Njegova proročanstva su se, prema biblijskom predanju, kasnije ostvarila kada su Haldejci osvojili i razorili Jerusalim.

Tokom života u Vavilonu Jezekilj je bio savremenik svetog proroka Jeremije, koji je tada živio u Jerusalimu. Iako su bili udaljeni, obojica su govorila o budućnosti svog naroda i upozoravali na posljedice udaljavanja od Boga. Njihove poruke, kako se navodi u svetim knjigama, međusobno su potvrđivale istinitost njihovih proročanstava.

Predanje Svetom proroku Jezekilju pripisuje i velika čuda. Poput Mojsija, on je prema crkvenim spisima razdvojio vode. Kada su Jevreji bježali od Haldejaca preko rijeke Hovar, Jezekilj se pomolio i voda se razdvojila, omogućivši narodu da pređe na drugu stranu. Kada su progonitelji pokušali da ih slijede, voda se vratila i prekrila ih.

Takođe se vjeruje da je u vrijeme velike gladi svojim molitvama umnožio hranu i spasao mnoge ljude od smrti.

Sveti prorok Jezekilj stradao je mučeničkom smrću 571. godine prije Hrista. Prema predanju, ubijen je jer se suprotstavljao idolopoklonstvu i pozivao ljude na vjeru. Njegovo tijelo, koje je stradalo na surov način, narod je pronašao i sahranio na polju Maur, gdje je kasnije poštovan kao veliki prorok.

Njegova knjiga, Knjiga proroka Jezekilja, jedna je od najznačajnijih starozavjetnih knjiga i ima 48 poglavlja. Zbog duboke simbolike, vizija i poruka o vjeri, pokajanju i nadi, Jezekilj se ubraja među četiri velika starozavjetna proroka.

Molitva Svetom proroku Jezekilju

Vjernici se danas mogu pomoliti Svetom proroku Jezekilju za jačanje vjere, mudrost, istrajnost u iskušenjima i zaštitu od duhovnih nevolja.

Tropar Svetom proroku Jezekilju glasi:

"Proroka Tvoga, Jezekilja, uspomenu Gospode slavimo, zato Te molimo, spasi duše naše."

Narodna vjerovanja i običaji

Za praznik Svetog proroka Jezekilja nema široko rasprostranjenih posebnih narodnih običaja poput onih koji postoje za neke druge velike praznike u srpskom narodu. Ipak, vjernici ovaj dan obilježavaju molitvom, odlaskom u crkvu i sjećanjem na poruke proroka o vjeri, pokajanju i istrajnosti.

Kao i za druge crkvene praznike, vjeruje se da je ovaj dan prilika da se ljudi uzdrže od svađa, ružnih riječi i nečistih misli, da pomognu drugima i posvete više vremena molitvi i duhovnom miru, prenosi Kurir.