"Globalna ekonomija izdržala šok bolje nego očekivano"

14.07.2026 20:37

Komentari:

0
Међународни монетарни фонд, лого
Foto: Printscreen

Globalna ekonomija u cjelini izdržala je do sada šok izazvan ratom bolje nego očekivano. Međutim, posljedice krize su još u ranoj fazi, a i pokazatelji usmjereni ka budućnosti ukazuju na slabiji zamah u narednom periodu, zaključci su Svjetskog ekonomskog pregleda MMF-a.

"Cijene energije će ostati više nego što su bile prije rata. Očekuje se prosječan indeks cijena nafte na $89 po barelu, 9% više nego u prethodnoj prognozi iz aprila. Cijene prirodnog gasa (zasnovane na fjučersima holandskog TTF-a) projektovane su na $15, 5% više od prethodne projektovane cijene. Đubrivo će porasti za 26%. Usljed viših troškova energije, đubriva i transporta, prognozira se porast cijena hrane za 8%.", saopšteno je iz IMF-a.

Inflacija i porast na osnovu su dva "šoka": negativnom - sukob na Bliskom istoku i afirmativnom - naglog razvoja tehnologije u oblasti umjetne inteligencije. Ipak, efekti nisu bili, niti će biti, isti za sve regione i zemlje. Najveći rast bilježi Indija sa 6%, dok Kina održava svoj tempo od 4.6%. Projekcija rasta BDP-a u Evrozoni je 0.9% za ovu i 1.2% za narednu godinu. Nadolazeće evropske ekonomije će se održati na, manje-više, 2%. Naravno, sve zavisi od momenta otvaranja Ormuskog moreuza, što se, po ovom dokumentu, očekuje u potpunosti sredinom jula.

"Ako se pretpostavi da je rast 2%, to je zaista nešto jako malo. Ako uzmete kao stagnacija se desila u protekle dvije godine, rast od 2% za velike ekonomije zaista nije razvojna dinamika. Znači uvijek se mora razvijati između 5, 6 do 9%, zavisi od osnovice koja postoji", rekao je Aleksandar Ljuboja, ekonomista.

Monetarna politika bi trebalo da ostane fokusirana na očuvanje stabilnosti cijena, prijedlog je, privremenim odlukama, zarad što bržeg "povratka u normalu" po odlasku krize. Odgovarajuće reakcije zavise od različitih efekata viših cijena primarnih proizvoda širom zemalja.

Бензинска пумпа гориво

U Srpskoj ponovo u rastu cijene goriva

"Situacija je priliko promenjena ekonomskom, političkom i ratnom tržištu. Gde, čim neko ima neki dnevni interes, insistira da ga maksimizira. Dugoročno planiranje i strategije ne postoje praktično u ovoj situaciji. Ono što je sreća za evropske zemlje je da još uvek imaju jako mnogo akumuliranih sredstava sa kojima mogu da egzistiraju u smislu obezbeđivanja svih društvenih potreba, socijalnih, zdravstvenih i tako dalje", rekao je Zoran Pavlović, ekonomista.

Očekuje se da će se bazna inflacija vratiti na ciljanu vrijednost tek postepeno u nekoliko velikih ekonomija: do sredine 2027. godine u Ujedinjenom Kraljevstvu, do kraja 2027. u Japanu i Sjedinjenim Američkim Državama, a tek 2028. godine u Evrozoni.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli: