Autor:
ATV redakcijaKomentari:
0
Razvodom braka ne prestaje obaveza vraćanja kredita, niti se ugovor sa bankom automatski mijenja.
Čak i kada se bivši supružnici dogovore da će jedan od njih zadržati stan i nastaviti da plaća rate, Takav dogovor sam po sebi ne oslobađa drugog supružnika obaveze prema banci. Narodna banka Srbije navodi da je solidarni dužnik u pravima i obavezama prema banci izjednačen sa glavnim dužnikom.
Promjena ugovora o kreditu ili njegovih pojedinih odredaba moguća je samo uz saglasnost ugovornih strana, što znači da razvod ili sporazum bivših supružnika ne mogu jednostrano promijeniti postojeći ugovor.
Presudno nije samo ko je potpisao ugovor, već i za šta je novac potrošen. Za kredit koji predstavlja ličnu obavezu odgovara supružnik koji ga je podigao. To može biti kredit uzet prije braka, ali i kredit podignut tokom braka za njegove lične potrebe ili posebnu imovinu.
Međutim, propisi nalažu da supružnici solidarno odgovaraju za obaveze preuzete radi podmirenja potreba zajedničkog života. To mogu biti kupovina ili renoviranje porodičnog stana, troškovi stanovanja, održavanje zajedničke imovine i druge potrebe domaćinstva.
Solidarna odgovornost ne znači da banka mora od svakog da traži tačno polovinu duga. Povjerilac može zahtijevati ispunjenje cijele solidarne obaveze od bilo kog dužnika, sve dok dug ne bude potpuno izmiren.
Prestanak zajednice života ne mijenja pravnu prirodu kredita ili zajma koji je tokom braka uzet za zajedničke potrebe. Čak i kada je zajam formalno podigao samo jedan supružnik, obaveza može ostati zajednička ako je njime rješavana stambena ili druga porodična potreba.
S druge strane, samo postojanje braka nije dovoljno da kredit jednog supružnika postane zajednički. U sudskoj praksi je odbijan zahtjev za isplatu polovine kredita kada je utvrđeno da je novac utrošen na posebnu imovinu jednog partnera, a ne na zajedničke potrebe.
Ako jedan bivši supružnik nakon razvoda iz svog novca otplaćuje zajednički kredit, može od drugog zahtijevati naknadu dijela koji na njega otpada. Međutim, takav zahtjev nastaje tek kada su rate zaista plaćene. Ne može se unaprijed zahtijevati polovina budućeg, još neizmirenog duga.
Hipoteka ostaje upisana na nekretnini bez obzira na to kome stan ili kuća pripadnu nakon razvoda. Zakon o hipoteci omogućava banci da, ako dug ne bude plaćen, potraživanje naplati iz vrijednosti nekretnine bez obzira na to ko je njen trenutni vlasnik.
Da bi jedan supružnik preuzeo hipotekarni dug i zamijenio drugog kao dužnika, potreban je pisani pristanak banke. Bez njega, njihov međusobni dogovor ne proizvodi dejstvo prema hipotekarnom povjeriocu.
Najčistija rješenja u praksi su da banka odobri preuzimanje duga i izmjenu ugovora, da jedan supružnik refinansira preostali kredit na svoje ime ili da se nekretnina proda i iz prodajne cijene izmiri dug. Banka, međutim, nije dužna da pristane da jednog dužnika oslobodi ako procijeni da drugi sam nema dovoljnu kreditnu sposobnost, prenosi Kamatica.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Region
1 h
0
Svijet
1 h
0
Svijet
1 h
0
Zdravlje
1 h
0
Ekonomija
3 h
0
Ekonomija
14 h
0
Ekonomija
17 h
0
Ekonomija
18 h
0Najnovije
10
15
10
15
10
04
09
59
09
57
Trenutno na programu