Loše vijesti za sve koji rade u Njemačkoj

Naime, tokom narednih deset godina, doprinosi za zdravstveno osiguranje, dugoročnu njegu, penziono osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti postepeno će rasti na 50 odsto i za radnike i za poslodavce.

Društvo

Da li uvoz jeftinog meda ugrožava domaće pčelare u BiH?

Ovo je zaključak prognoze Instituta IGES za zdravstveno osiguravajuću kompaniju DAK.

Trenutno, 42,7 odsto bruto plata ide na doprinose za socijalno osiguranje, a poslodavci pokrivaju polovinu troškova, pišu njemački mediji.

Pored toga, tu su i porezi. To znači da bi, ako vlada ne preduzme kontramjere, milioni radnika mogli imati znatno manje novca u džepu do 2035. godine, jer će doprinosi nastaviti da vrtoglavo rastu. Sa bruto mjesečnom platom od 2.500 evra (trenutni doprinosi za socijalno osiguranje za radnike: 533,75 evra), doprinosi prijete da porastu na 625 evra mjesečno, što je dodatni teret od 91,25 evra mjesečno, odnosno 1.095 evra godišnje.

Sa platom od 3.500 evra, povećanje doprinosa iznosi 127,75 evra mjesečno, odnosno 1.533 evra godišnje. Oni koji zarađuju 4.500 evra bruto mjesečno moraće da plaćaju 164,25 evra više mjesečno, odnosno 1.971 evro godišnje.

Što se više doprinosi radnika povećavaju, to su njihove neto plate na kraju niže.

"Ovaj dramatičan razvoj događaja trebalo bi da bude posljednji znak upozorenja za sve uključene, ohrabrujući ih da se brzo i hrabro uhvate u koštac sa neophodnim reformama", rekao je njemačkim medijima izvršni direktor DAK-a Andreas Štorm.

Izvršni direktor DAK-a predlaže veće poreze

Štorm predlaže da se kratkoročno rashodi u sistemu zakonskog zdravstvenog osiguranja zakonski ograniče na najviše prihode. Nakon toga, stopa PDV-a za lijekove treba da se smanji, a porezi na duvan i alkohol povećaju.

Republika Srpska

Dodiku u Budimpešti uručeno visoko odlikovanje

Kao posljednji korak, bile bi potrebne strukturne reforme kako bi se uštedio novac.

Autori studije predviđaju finansijski deficit od skoro 12 milijardi evra samo u zakonskom zdravstvenom osiguranju do 2027. godine. Dodatnih 5,5 milijardi evra potrebno je za osiguranje dugoročne njege.

Stručnjaci kritikuju

"Mjere finansiranja koje je vlada nedavno usvojila kao kratkoročnu podršku finansijskoj situaciji zdravstvenog i osiguranja dugoročne nege same po sebi neće postići smanjenje doprinosa na srednji i dugi rok", kažu stručnjaci.

Drugim riječima, ono što vlada radi nije dovoljno. Njemačka se tradicionalno smatra obećanom zemljom za ljude sa naših prostora koji su tamo odlazili da zarade za život.

Stoga bi ove mračne prognoze mogle biti i veoma loše vesti za sve koji su otišli ​​u Njemačku da zarade više.

(Kamatica)