Ovo morate znati: Kako nas trgovci i proizvođači svakodnevno varaju

Godišnja inflacija u Bosni i Hercegovini iznosi 4,1 posto. Šta nam zapravo govore posljednji podaci Agencije za statistiku? Ko najviše osjeća udar poskupljenja i da li nas u 2026. čeka novo stezanje kaiša?

O cijenama, inflaciji i ekonomskim izazovima govorio je profesor Ante Domazet, sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Srbija

Albanci pustili stoku: Oskrnavljeno srpsko groblje

"Svaki čovjek je praktično ekonomija za sebe. I jedino što mogu preporučiti, a to se i u životu svakako stvara, je da svaki čovjek praktično svoje domaćinstvo vodi kao jedan vid ekonomije ima prihode, ima rashode, ima teškoće, probleme itd. Svo umjeće se upravo sastoji u tome da ekonomija domaćinstva bude uspješna. Imate dvoje zaposlenih i oni će sigurno imati jako dobro vođenje domaćinstva u porodici, a u kojoj imate jednog zaposlenog sa relativno niskim primanjima i troje-četvoro djece - to je sasvim drugačiji problem. Ili penzioner koji ima ispod hiljadu maraka penziju", rekao je Domazet.

Govoreći o novom sistemu kategorizacije penzionera, odnosno visine penzije koju će primati, kazao je kako ona podstiče rad i da se što duže ostane aktivan.

"Vidite da se sada penzioneri reaktiviraju. I neki dan sam čuo jednu zajedljivu primjedbu jednog poslodavca, kaže, penzioneri su naša budućnost. Referišući se na nedostatak radne snage i na potrebu da se reaktiviraju penzioneri i da što veći broj penzionera radi. Blago nama", rekao je Domazet.

Šrinkflacija

Govorio je i o zaključavanju cijena. Kazao je kako je utvrdio da se gramaža proizvoda drastično smanjila, a da je cijena ostala ista - zaključana.

Fudbal

Štimac: Želja mi je da Hrvati dobiju svoj entitet u BiH

To se desilo s njegovim omiljenim sirom, ali isto se dešava i s hljebom, čokoladama itd.

"To su takozvani vidovi šrinkinflacije. To je jedan oblik marketinškog zavođenja potrošača. Ja smatram da je to jako neetično. Ja lično sam se opredijelio prema tome da nigdje ne kupujem ni jednu čokoladu koja je ispod 100 grama. Dakle, ti trikovi kod mene neće proći. Tu imate i takozvanu šrinkflaciju gdje se smanjuje kvalitet proizvoda. Pa umjesto koncentracije, recimo u deterdžentima jednog nivoa, ona se smanji, a prodaje se pod istom cijenom. Ili udjela kakaa u čokoladi. Dakle, sve je to zavođenje potrošača i ustvari nuđenje niže vrijednosti potrošaču za istu ili veću cijenu, što je skroz neetično i potrošači bi trebali da razviju tu sposobnost da prepoznaju te trikove i da odgovore na adekvatan način", istakao je.

Zaključavanje cijena bez efekta

Smatra kako zaključavanje cijena nema efekata i da se treba boriti na drugi način. Izdvojio je dvije mjere.

"Prva mjera su direktni transferi novca za ugrožene porodice ili pojedince pod uticajem inflacije. To su mjere koje se moraju primjenjivati, da bi se primijenili, moraju se osigurati takozvane socijalne karte. I to je nešto što je najveći možda socijalni projekat koji mi moramo uraditi. A to je da se u BiH za svako domaćinstvo urade socijalne karte i da se prema tim pokazateljima i socijalnih karata vrše socijalne intervencije. Znači za kompenzaciju troškova energije, za kompenzaciju troškova hrane itd. kao što se to u zemljama sa visokom socijalnom ulogom države radi. A ne da se prave horizontale mjere koje će jednako pogoditi nekoga ko ima dohodak od 10.000 maraka mjesečno i onoga koji ima od 1.000", kazao je.

Scena

Aleksandra Prijović: Djed mi je Rom, Breni to ne smeta

Kazao je kako je povećanje penzija i zaduživanje u tu svrhu bila neophodna mjera u jednom prelaznom periodu, a ne kupovina socijalnog mira.

"Smatram da je najznačajniji projekat u ekonomskoj sferi koji vlada treba da uradi u FBiH reforma poreza na dohodak i doprinosa. To je potreba da se smanje doprinosi i porez na dohodak kako bi plate bile manje opterećene izdacima, a kako bi se poreski teret prebacio na visoke dohotke, na visoku dobit kompanija, na kapitalne dobitke i više opteretila one koji su ekonomski potentni, da ne kažem bogati, da veće poreze pretrpe i to putem progresivnog oporezivanja i oporezivanja i proširenja osnovice", naglasio je.

Marže, proizvodnja i politika

Analizirajući marže na proizvode, kazao je kako je problem nedovoljan razvoj poljoprivrede u BiH i to što ona nije strateška aktivnost. Tu je, ističe, politički faktor ključan.

Zdravlje

Otkriveno šta Alkaraz pije poslije meča: Srbi tako liječe mamurluk

"Osnovni problem je u inflaciji, što vi imate dva izvora inflacije. Jedan izvor inflacije je ponuda, to su troškovi proizvođača. Ako im se troškovi povećavaju, oni moraju povećati cijene svojih proizvoda. A drugi izvor je potražnja. Ako se potražnja povećava, ponuđači koriste priliku da povećaju cijene. Mislim da smo mi sada na poziciji da je inflacija najvećim dijelom podsticana rastom potražnje. U osnovi inflacija će se i dalje nastaviti. Najgore je to što se inflacija u psihologiji svih aktera ekonomije ukorijenila. I proizvođači anticipiraju inflaciju kad određuju svoje cijene. Danas lansiraju jedan proizvod i kažu on bi mogao biti sa 100 maraka profitabilan, ali biće inflacija pa ćemo mi 105 dodati. Dakle, to je najteži oblik inflacije i mislim da ćemo se morati susretati i u ovoj godini sa inflacijom", prognozirao je Domazet za "N1".