Large banner

Profit putara prelazi 60 odsto, ko "duva“ cijene javnih radova i zašto država ćuti

Autor:

ATV
23.05.2026 21:50

Komentari:

0
мокра улица, саобраћајница
Foto: ATV

Ako je suditi po poslovanju i profitu najvećih putarskih firmi u Republici Srpskoj, kod nas klasična ekonomska logika i tržišna pravila uopšte ne važe.

Najnoviji finansijski izvještaji preduzeća koja se bave gradnjom i održavanjem puteva otkrili su anomaliju koja ostavlja bez teksta: dok se realni sektor grčevito bori sa krizom, a građani sa divljanjem cijena, putari iz javnih budžeta izvlače zaradu o kojoj čak i globalni IT giganti mogu samo da sanjaju.

Напад на полицију у Београду

Demonstranti napali policiju u Beogradu, oglasilo se Tužilaštvo

To se najbolje vidi na primjeru firme „MG Mind“ iz Mrkonjić Grada. Oni su zaradili fantastičnih 109,8 miliona KM, iako im je ukupan prihod bio 183,9 miliona maraka, što znači da im je čista zarada skoro 60 odsto prihoda.

Pored preduzeća „MG Mind“, čiji čist profit iznosi tačno 59,70% ukupnog prihoda, finansijski šablon po kojem se milioni maraka direktno pretvaraju u privatnu dobit još je radikalniji kod banjalučke firme „Ban gradnja“.

Ovo preduzeće je prošle godine prihodovalo 13,4 miliona maraka, a kao čistu dobit uknjižilo čak 11,6 miliona KM. Matematički, profitna marža ove firme iznosi nezapamćenih 86,56%. Finansijski rezultati ovog preduzeća godinama privlače pažnju jer im je 2024. godine dobit iznosila 12,5 miliona KM na prihod od 14,9 miliona. Profitna marža im je u 2023. godini iznosila 43,24 odsto jer su imali prihode od 11,1 miliona i dobit od 4,8 miliona KM.

Kako je moguće da privatne firme koje izvode javne radove ostvaruju astronomske profite, dok su javna preduzeća uglavnom gubitaši?

Албанија - Србија

Srbija je u polufinalu - ponizila Albaniju usred Tirane

"Javna preduzeća koja bi trebala da rade taj posao više ne postoje ili su prestala time da se bave. S druge strane, u transakcijama i ugovorima sa privatnim firmama uvijek se može naći dovoljno prostora za stimulaciju i motivaciju partnera koji su investitori, bilo da su u pitanju stranke ili pojedinci. Putarske firme mogu da definišu cijenu koju god hoće jer se na tendere, po definiciji, niko drugi ne javlja. Tržišta su praktično podijeljena, pa se za realizaciju posla obično prijavi samo jedna firma. Oko toga onda nema konkurencije, a čim nema konkurencije, otvara se prostor za duvanje cijena, tako da je to objektivna situacija. Nije ništa čudno da su glavne putarske firme danas isključivo privatne, a da javne više ne postoje", rekao je Pavlović.

Govoreći o konkretnim brojkama i preduzeću „MG Mind“, Pavlović upozorava da građevinski sektor nigdje u svijetu ne trpi ovakve margine. Na pitanje da li je normalno da neko koji ima 183 miliona prihod ima istovremeno i dobit od 109 miliona odgovorio je da je to potpuno nenormalno.

Хитна помоћ

Potporni zid pao na radnika, nije mu bilo spasa

"Obično dobit iznosi između 10-15%, ako je ekstra neka situacija pa i 20%, ali sve preko toga je praktično profit koji je prevelik u odnosu na aktivnost. Da je to IT sektor pa da je napravio neke velike iskorake u aplikacijama, tako da bi bilo razumljivo, ali graditi puteve – to očigledno ukazuje na preskupe radove na kojima se jako zarađuje, a jasno je zbog čega i na koji način se onda to praktično raspoređuje", naglašava sagovornik.

Pavlović smatra da je ključni problem u pasivnosti nadležnih institucija i nakaradnom poreskom sistemu koji ide na ruku isključivo bogatim pojedincima, dok socijalna politika ne postoji.

"Osnovna stvar je da to treba biti transparentno, javno i postaviti pitanje kako je moguće da u eri krize u privredi, putarske firme koje rade jako jednostavan i uslovno rečeno primitivan posao, mogu na tom poslu toliko da zarade? Očigledno je da tu ima i drugih elemenata, ali to bi vjerovatno neko trebao da se pozabavi time od Poreske uprave pa nadalje, jer kada se uporedi promet i dobit koji ostvaruje bilo koji biznis onda treba različito to i oporezivati. Amerika je došla u situaciju da mali broj ljudi posjeduje više nego svi ostali zajedno, samo zato što država nije intervenisala poreskom politikom koja bi morala da ujednači uslove i zarade i rada", objašnjava ekonomista.

Naveo je primjer Mađarske u kojoj je bivši premijer Viktor Orban kad je vidio da finansijski sektor zarađuje enormne pare zbog visokih provizija odredio 50% poreza na finansijski sektor.

Анастасија Феризовић

Pronađena djevojčica koja je nestala sinoć

"Time je vratio dio para u budžet da bi to moglo pomoći ljudima u smislu da možda služi i za druge potrebe, a ne samo za bogate pojedine firme u ovom slučaju finansijski sektor. Mislim da poreska politika u BiH, a ni u Republici Srpskoj, nije dobra jer je 10% za sve. Kada pogledate da je i PDV za sve isti, bez obzira da li ste vi bolesni pa kupujete lijek ili kupujete najskuplji Mercedes. To nije bitno državi jer ne vodi nikakvu uslovno rečeno fiskalnu i socijalnu politiku", zaključuje Zoran Pavlović, prenosi "Srpskainfo".

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli:

Large banner