Autor:
Lana OstojićKomentari:
0
Ekstremne vremenske nepogode, suše, požari i klimatske promjene trenutno nanose najveće i najmjerljivije direktne štete evropskoj privredi.
Štete ima i kod nas, najviše kod kukuruza. Priču ima Lana Ostojić.
Suša ove godine već uzima danak u poljoprivredi. Kukuruz je među najpogođenijim kulturama. Visoke temperature i nedostatak padavina ostavili su posljedice.

Region
Još jedna žrtva požara u Omišu: Preminuo teško povrijeđeni muškarac
Želimir Ćirić bavi se poljoprivredom 20 godina, a ove godine očekuje upola manji prinos.
"Lijevče polje najveći gubici, a oko 50% sigurno da su gubici na kukuruzu", kaže za ATV Ćirić i dodaje:
"Navodnjavanje je dobra stvar samo što su kod mene pretežno usitnjene parcele tako da ne mogu sve navodnjavati jedan dio navodnjavamo jedan dio nije i to je gubici su baš, 50% sigurno".
Bolje su prošli oni koji imaju navodnjavanje. Kod povrća koje je bilo obezbijeđeno vodom, štete su znatno manje.
Godinama se u ovu zemlju ulagalo. I novac i rad. Ono što se ne može kontrolisati su vremenske prilike. Sada se na njivama sabira cijena ovogodišnje suše.
Sve više pažnje posvećuje se i tome šta se sije. Na oglednim parcelama resorno Ministarstvo prati kako različiti hibridi kukuruza, suncokreta i soje podnose sušu i koji daju najbolje rezultate.

Društvo
Objavljena prognoza za narednih 15 dana
"Na parcelama koje nisu navodnjavanje kukuruz je u jako lošem stanju, tu se očekuje jako nizak prinos – oko 3 tone po hektaru, možda čak i niže. Kod kukuruza koji je navodnjavan mnogo je u boljem stanju i očekuju se mnogo viši prinosi – do 10 tona po hektaru i više", rekla je Bojana Panić iz Resora za pružanje stručnih usluga, Područna jedinica Gradiška pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Tropski dani nizali su se više od mjesec dana. Štete su, kažu stručnjaci, svake godine sve veće.
"Ovamo gdje nemamo sistem za navodnjavanje štete su ogromne, 60-90% ćemo imati manji prinos. Ja stalno spominjem da bi tamo gdje je moguće – da se naprave neki bazeni, da se tokom jesenjeg i zimskog perioda akumulira što veća količina vode – da odatle tokom ljetnih perioda možemo da vršimo navodnjavanje", istakao je Dejan Supić, pomoćnih direktora za meteorologiju u Hidrometeorološkom zavodu Republike Srpske.
Ovogodišnje štete će se tek zbrajati. Ono što je izvjesno jeste da će ulaganje u navodnjavanje biti među najvažnijim stavkama u godinama koje dolaze.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Ekonomija
2 h
0
Ekonomija
10 h
0
Ekonomija
22 h
0
Ekonomija
1 d
0Najnovije
Najčitanije
20
16
20
12
20
05
19
51
19
47
Trenutno na programu