Svijetu prijeti novi talas poskupljenja hrane tokom 2027. godine

Kako prenosi rumunski Digi24 (Digi24), Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorava da bi se problemi u snabdijevanju mogli dodatno zaoštriti krajem ove i tokom naredne godine.

Posebno zabrinjavaju podaci o cijenama pšenice, pirinča i drugih osnovnih namirnica, koje su na pojedinim tržištima već zabilježile značajan rast.

Pšenica skuplja više od 30 odsto

Prema podacima navedenim u izvještaju, cijena pšenice na svjetskom tržištu porasla je za više od 30 odsto od početka godine. Istovremeno, pirinač je u glavnim azijskim zemljama izvoznicama poskupio između 10 i 13 odsto.

U Indoneziji su cijene pirinča dostigle rekordne nivoe zbog očekivanog kašnjenja padavina, dok je u Indiji šećer dostigao istorijski visoku cijenu nakon slabog monsuna.

Region

Otac ošamario sina zbog marihuane, pa završio na sudu: „To je bila vaspitna mjera“

Dodatnu zabrinutost izaziva suša povezana sa klimatskim fenomenom El Ninjo (El Niño), koja ugrožava poljoprivrednu proizvodnju u Indiji i jugoistočnoj Aziji.

Ukoliko prinosi budu manji od očekivanih, a potražnja nastavi da raste, pritisak na svjetske cijene hrane mogao bi dodatno da se pojača.

Upozorenje UN: Najugroženiji će platiti najveću cijenu

Glavni ekonomista FAO Maksimo Torero upozorio je da istovremeni poremećaji u proizvodnji i snabdijevanju stvaraju ozbiljan pritisak na globalni prehrambeni sistem.

Prema njegovoj ocjeni, najteže posljedice mogle bi da pogode domaćinstva sa manjim prihodima, jer ona najveći dio svog budžeta troše upravo na hranu.

Ekonomija

MMF upozorava: Svijetu prijeti dužnička kriza, ekonomista otkriva šta nas čeka

Indeks cijena hrane FAO u septembru je dostigao prosječno 136 poena, što je najviši nivo od novembra 2022. godine. Podaci Svjetske banke takođe ukazuju na pogoršanje situacije.

U 22 odsto od 150 analiziranih zemalja rast cijena hrane bio je brži od ukupne inflacije, dok je u prethodnom tromjesečju taj udio iznosio 14 odsto.

To znači da u sve većem broju država osnovne namirnice poskupljuju brže od prosječnog rasta potrošačkih cijena.

Ratovi i skuplji transport dodatno podižu cijene

Jedan od glavnih uzroka novih pritisaka na tržište hrane jesu poremećaji u međunarodnom transportu.

Sukobi i bezbjednosni rizici u Crnom i Crvenom moru povećali su troškove pomorskog prevoza, dok su sukobi na Bliskom istoku uticali na cijene goriva i isporuke đubriva preko Ormuskog moreuza.

To neposredno pogađa poljoprivrednike, kojima rastu troškovi proizvodnje, ali i prehrambene kompanije koje moraju više da plaćaju transport sirovina i gotovih proizvoda.

Fudbal

Juventus odlučio o Spaletijevoj sudbini: Poznat stav uprave nakon debakla

Kada poskupe gorivo, đubrivo i prevoz, povećavaju se troškovi gotovo svakog koraka u proizvodnji hrane. Dio tog dodatnog troška na kraju se prenosi na potrošače.

Negdje je ulje već skuplje 40 odsto

Posljedice se već osjećaju u pojedinim državama. U Egiptu je cijena velikog hljeba koji nije obuhvaćen subvencijama porasla sa četiri na približno pet egipatskih funti. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima jestivo ulje poskupjelo je za oko 40 odsto.

Problemi se ne završavaju na maloprodajnim cijenama. Prema podacima kompanije Kpler (Kpler), isporuke pšenice u Indoneziju u septembru pale su za 41 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, na 491.000 tona.

Zbog smanjenog snabdijevanja pojedini mlinovi rade ispod svojih proizvodnih kapaciteta.

Najveći rizik tek dolazi?

Aleksandar Karavajcev, viši ekonomista Međunarodnog savjeta za žitarice, upozorio je da bi povratak velikih uvoznika na međunarodno tržište mogao da izazove novi rast potražnje.

Ukoliko se to dogodi u trenutku kada su zalihe pod pritiskom, cijene osnovnih prehrambenih proizvoda mogle bi dodatno da porastu.

Postoji i rizik da pojedine zemlje, u pokušaju da zaštite domaće tržište, ograniče izvoz hrane. Takve mjere mogle bi da smanje ponudu na međunarodnom tržištu i dodatno otežaju snabdijevanje državama koje zavise od uvoza.

Stručnjaci upozoravaju da bi posljedice mogle da prevaziđu ekonomske okvire, jer nagla poskupljenja hrane povećavaju rizik od socijalnih nemira, naročito u siromašnijim zemljama.

Iako globalni rast cijena ne znači da će sve namirnice automatski i u istom procentu poskupjeti u Srbiji, kretanja na međunarodnom tržištu važna su i za domaće proizvođače, trgovce i potrošače.

Zato će cijene žitarica, energenata i transporta u narednim mjesecima biti među ključnim pokazateljima mogućeg novog udara na kućne budžete.

(Telegraf)