Autor:
ATVKomentari:
0
Rijeka Drina, koja je decenijama bila prepoznatljiva kao simbol prirodne ljepote i jedan od najvećih turističkih potencijala regiona, danas se suočava sa poražavajućom slikom sve više poprima oblik najveće otvorene deponije na Balkanu.
Višedecenijski problem plutajućeg otpada, koji je prisutan od samog početka rada Hidroelektrane na Drini, dostigao je svoj vrhunac. Višegradsko jezero, koje bi trebalo da bude ukras ovog dijela Republike Srpske, postalo je „sabirni centar“ za hiljade tona smeća koje riječnim tokovima pristiže iz tri države – Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
U borbi sa ovim ekološkim izazovom, nadležni ukazuju na ograničene mogućnosti. Kako ističe Darko Frganja, rukovodilac službe za kvalitet i zaštitu životne sredine u Hidroelektrani na Drini, sistem upravljanja otpadom zavisi od hidroloških uslova.

Hronika
Hapšenje u Banjaluci: Muškarac fizički napao sugrađanina i policajca
„Naše preduzeće radi prema uputstvu za velike i male vode i mi ne možemo odstupiti od tog uputstva, jer bismo ugrozili rad same hidroelektrane. Možemo da kontrolišemo dotok plutajućeg otpada do 800 kubnih metara u sekundi, a nakon toga smo primorani da puštamo vodu kroz dubinske ispuste ili prelive“, objašnjava Frganja.
On dodaje da je preduzeće uspjelo da održi visok standard zaštite, naglašavajući: „Od 2010. godine nismo preko brane puštali plutajući otpad niz vodu.“
Iako je osnovna djelatnost hidroelektrane proizvodnja električne energije, preduzeće je primorano da svakodnevno ulaže ogromne napore kako bi se izborilo sa smećem koje prijeti da ugrozi pogone i bezbjednost brane.
Ipak, jasno je da ovo nije bitka koju jedan subjekt može dobiti sam. Frganja poručuje da je problem sistemske prirode i da zahtijeva hitan angažman nadležnih institucija iz Srbije, Crne Gore i BiH.
„Sami ovaj problem ne možemo riješiti bez pomoći tri države“, zaključio je Frganja, upozoravajući da je trenutna situacija neodrživa i da prijeti da trajno uništi ekosistem Drine i sav turistički kapacitet koji je ova rijeka vjekovima gradila.
Dok se čeka na konkretne međudržavne sporazume i čišćenje uzvodnih tokova, Drina nastavlja da nosi teret nemara svih nas, pretvarajući svoju tirkiznu ljepotu u mutnu sliku ekološkog kolapsa.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Gradovi i opštine
6 h
0
Gradovi i opštine
18 h
0
Gradovi i opštine
19 h
0
Gradovi i opštine
19 h
0Najnovije
14
30
14
24
14
06
14
05
14
00
Trenutno na programu