Patvoreni med na tržištu ugrožava hercegovačke pčelare

Razliku između ovoga i onoga patvorenog meda, koji se može naći na rafovima u trgovinama, i koje je nastao u laboratoriji , teško je prepoznati. Zato su pčelari na jugu Srpske ljuti, upozoravali su, tražili analize, ali dalje od toga nije se išlo.

"Nažalost, pomaka nema, mada mi iz udruženja stalno apelujemo na organe inspekcije kako na lokalnom tako i na državnom nivou da pooštre kontrole prodaje meda u marketima i na trebinjskom pijacama. Jer oni čine štetu nama pčelarima kao nelojalnoj konkurenciji", kaže predsjednik Udruženja pčelara „Leotar“ Obrad Ninković.

Sa nelojalnom konkurencijom bori se i pčelar Ilija Šukić. Njegova proizvodnja je oko dvije tone meda godišnje. Poznaje svaku svoju košnicu i svaku teglu meda, ali priznaje da nije lako napraviti razliku između domaćeg i patvorenog meda.

"Mi znamo da ti patvoreni medovi uglavnom dolaze sa strane, razne zemlje koje se bave sa tim patvorenim medovima uvoze ogromne količine tog meda i danas najviše toga ima po marketima. Ja koji sam dugo godina pčelar, ja ne mogu to golim okom da prepoznam. A ne laik, ljudi koji ne znaju, nemoguće je to otkriti. Bez laboritorisjke analize, ali to u državi nemamo", istakao je pčelar Ilija Šukić.

Zato laboratorijske nalazi za domaći hercegovački med nisu potrebne. Lako ga je prepoznati.

"Kad čovjeka zaboli grlo, ako je med pravi, kašika meda, može se rastvoriti i progutati, ja garantujem 100% da će prestati grlo da boli", istakao je pčelar Obrenija Drapić.

Osim ljekovitosti, razlika je i u cijeni. Domaći med se prodaje za oko 30 KM po kilogramu, dok je cijena patvorenog meda u marketima duplo jeftinija.