U Kladarima kod Srpca održani "Dani polja strnih žita"

Oglede su postavili predstavnici Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, pruživši priliku ratarima i stručnjacima da provjere koji su hibridi najpogodniji za domaće zemljište u uslovima sve izraženijih klimatskih promjena.

Đuro Cvijić, ratar i farmer koji se poljoprivredom bavi više od četiri decenije, prije dvije godine počeo je da primjenjuje savremene agrotehničke mjere i sije ogledne sorte pšenice i drugih žita. Prisjećajući se skromnijih prinosa iz prošlosti, ističe da je ova godina do sada bila blagorodna, zbog čega se nada odličnom rodu.

„Slušao sam prije 20 godina da Francuzi mogu obrati 10 tona po hektaru, pa sam priželjkivao dane kada ćemo i mi ovdje moći to postići. Pitao sam se zašto mi to ne bismo mogli, a nadam se da ćemo, uz dobar rad i Božiju pomoć, i mi dosegnuti te rezultate“, rekao je Đuro Cvijić.

Evidentno je da pšenica postaje sve zahtjevnija kultura, prije svega zbog klimatskih promjena, zbog čega je prilagođavanje i rad sa otpornijim sortama postao neminovnost.

„Na površini od oko tri hektara imamo 51 sortu strnih žita, od čega je većina pšenica. Riječ je o sortimentu novijeg datuma, a pratimo sorte koje tek treba da dođu na naše tržište. Kroz oglede utvrđujemo njihove mane i prednosti“, istakao je Aleksandar Majkić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

Resorna ministarka Anđelka Kuzmić izrazila je zadovoljstvo viđenim na terenu, ocijenivši da ogledi izgledaju odlično, što je rezultat zajedničkog truda.

„Kad se udruže rad, trud, struka i podsticaji koje Ministarstvo daje, dobijemo ovakav rezultat. Već sad znamo da će podsticaj biti 500 KM po hektaru, što će iznositi preko 13 miliona KM, na naše zadovoljstvo i, prije svega, na zadovoljstvo naših poljoprivrednika“, poručila je Kuzmićeva.

Cilj ratara i resornog ministarstva jeste da se zadrži visok kvalitet zrna uz konstantno povećanje prinosa, kako bi pšenica sa oranica Republike Srpske bila konkurentna na domaćem i evropskom tržištu.