Alarmantno upozorenje: 50 stepeni na Balkanu

Uticaji mediteranske klime sve su izraženiji, naročito na jugu i istoku zemlje, rekao je za "Blic" Aleksandar Valjarević, doktor geonauka i profesor na Geografskom fakultetu.

Društvo

Nestao Trebinjac Rajko Bovan, porodica traži pomoć

Istovremeno, upozorava da se prelazna godišnja doba ubrzano gube, dok se klimatski ekstremi pojačavaju.

"Ulazimo u zonu klimatskih ekstrema, gubimo prelazna godišnja doba. To sam pričao i prije par godina, to se dešava ubrzano. Ne treba sad da se plašimo, nećemo potpuno biti Mediteran. Međutim, imamo izuzetno jake prodore mediteranske klime, pogotovo istok i jug Srbije. Kada gledamo tu klimatsku klasifikaciju prije pedesetak godina, ona se potpuno promijenila. Mi smo učili u školama da je naša klima kontinentalna, umjereno kontinentalna, sad bih je ovako nazvao: umjereno-kontinentalna i kontinentalna u 80% teritorije, a 20% teritorije mediteranska, pa čak i suptropska vlažna. Znači, bliži smo Mediteranu nego Arktici", kazao je Valjarević.

Profesor upozorava da pitanje klimatskih promjena nije samo pitanje temperature, već direktno zadire u najosnovnije potrebe stanovništva – vodu, hranu i energiju. Zbog toga smatra da Srbija mora ozbiljnije da se pripremi za ono što bi moglo da uslijedi.

Fudbal

Dragan Stojković Piksi pronašao novi posao?

Govoreći o svom istraživanju koje se bavi uticajem klimatskih promjena na stanovništvo Srbije do 2100. godine, posebno je istakao pitanje prilagođavanja države novim uslovima.

Balkan je "žarište" zagrijavanja

Na pitanje koliko je Srbija zaštićena od klimatskih promjena, Valjarević navodi da Balkan nije pošteđen.

Naprotiv, prema njegovom tumačenju podataka, ovaj dio Evrope spada među područja u kojima je povećanje srednjih temperatura posebno izraženo.

"Kada gledamo Balkan i Evropu, Balkan je četvrto žarište po povećanju srednjih temperatura vazduha. Temperatura se u posljednjih 60 godina povećala negdje 3,8. To okvirno može da bude i 6,7. Tako da i te kako osjećamo. Ne treba da slušamo gospodina Trampa. Razumijem zašto on voli svoju državu, a mi treba da volimo našu Srbiju. I moramo da radimo na adaptaciji i na novom prostornom adaptivnom planu, nove kulture. Moramo da vidimo sa kojim resursima raspolažemo, kakav je raspored voda, kakva je količina podzemnih voda...", kaže profesor.

Svaka četvrta kraća reka mogla bi da nestane

Valjarević je za "Blic" govorio i o istraživanju u kojem je posmatrao promjene vodotokova na teritoriji Srbije kroz duži istorijski period.

Zdravlje

Zašto se kilogrami vraćaju nakon dijete: Naučnici našli odgovor

Prema njegovim navodima, rezultati ukazuju na veliki broj vodotokova koji su nestali, posebno među kraćim rijekama i pritokama.

"Ako se ovako nastavi sa klimatskim ekstremima, izgubićemo 25 odsto vodotokova, odnosno pritoka. Svaka četvrta, koja je kraća, pošto pričamo o dužini od 20 kilometara. Jedno istraživanje koje sam radio u časopisu, objavio sam prije dvije godine – gledao sam rijeke, sve s teritorije Republike Srbije, tri sliva – i zaključio sam da je negdje oko 300 reka nestalo. Svaka druga reka koja je kraća od 25 kilometara – ne postoji. Gdje su te rijeke?", rekao je profesor Valjarević.

Kiša ima, ali je problem kako padaju

Jedna od važnih stvari koju je profesor objasnio jeste da problem nije nužno samo u ukupnoj količini padavina. Prema istraživanju koje je pomenuo, količina padavina tokom posljednjih 100 godina nije značajno promijenjena, ali se promijenio njihov raspored.

To znači da kiša i snijeg ne padaju više na isti način i u isto vrijeme kao ranije, što može da ima ozbiljne posljedice po vodotokove i poljoprivredu.

Ekonomija

Velika izmjena na Koridoru 5C

"To je bila zapravo niska količina padavina. Zato što su te rijeke potpuno zavisne od kišnog vodnog režima. Imamo dva režima: kišni i snježni. Ovdje kod nas, u većim gradovima, urbanizacija je drugi problem. Mi moramo da radimo na više frontova. Nisam svemoguć. Mislim da država pod hitno mora da napravi jedan okrugli sto, da pozove sve naučnike, sve stručnjake koji se bave analizom prostora, da vidimo šta nas čeka u sljedećih 5, 10, 20, 50, pa i 100 godina", naveo je.

Zime neće biti kao nekada

Kada je riječ o tome šta nas čeka tokom narednih zima, on kaže da ne očekuje potpuno nestajanje snijega, ali smatra da više ne treba računati na zime kakve su nekada bile.

Njegova procjena je da će vrijeme biti promjenjivo, sa smjenama toplijih i hladnijih perioda, ali da će velike količine snega biti sve rjeđe.

Društvo

FZO finansira liječenje izvan Srpske: Važno je znati put ostvarivanja prava

"Ja vjerujem da će ovo biti cik-cak, tako ja to zovem. Imaćemo nešto snijega. Biće i topla zima i hladna zima, ali ne nikako kao prije. To je moje mišljenje. Nema više onih zima sa snijegom. Nema onih zima sa snijegom od metra. Mislim da će snijega malo više biti u gradovima tokom februara. Nešto malo tokom decembra, a prve pahulje u novembru, po mom modelu", prognozira Valjarević.

Do 2100. godine – 50 stepeni

On je govorio i o mogućem scenariju za Srbiju do kraja ovog vijeka. Naglasio je da je riječ o scenariju koji se očekuje ukoliko se nastavi sadašnji trend klimatskih promjena, ali je istovremeno poručio da građani ne bi trebalo da paniče.

"Ako se od 2100. godine nastavi sa ovakvim trendovima, Srbija će imati 50 stepeni uobičajenu temperaturu. Zime će biti potpuno blage i onda će 45% teritorije da ima novi klimat. Međutim, ne treba ljudi da se plaše. Mislim da možemo da se adaptiramo. Svaka država mora da ima plan i strategiju. Plaši me ako država nema plan i strategiju. Mora pod hitno da deluje", smatra profesor.

Republika Srpska

Novaković Bursać odgovorila Radojičiću: Neuspješni utješitelj

On je podsjetio i na visoke temperature koje su već bilježene u Srbiji i ocijenio da ono što je ranije bilo rijetko danas postaje važan signal za ono što bi moglo da slijedi.

Šta građani mogu da urade

Iako govori o velikim promjenama koje mogu uslijediti, Valjarević smatra da odgovor ne treba da bude strah, već prilagođavanje.

Kao jedan od ključnih problema u gradovima izdvaja nedovoljno zelenih površina, odnosno urbanih šuma.

Prema njegovim riječima, potrebno je promijeniti način na koji se planiraju gradovi i uključiti različite stručnjake u donošenje odluka o prostoru.

Najmanje sedam pomoćnih jezera u Beogradu

Kao jedno od rješenja za velike količine padavina koje u kratkom periodu mogu da opterete kanalizacionu mrežu, profesor predlaže formiranje pomoćnih jezera. Ideja je da ona tokom obilnih kiša prihvate višak vode, a da se voda kasnije koristi tokom sušnih perioda.

Hronika

Tragedija u Modriči: Poginuo vozač, automobilom udario u ogradu

"Mislim da moramo da vratimo orijentaciona jezera, zato što to sve Singapur uradio, Hongkong, Ho Ši Min, gdje sam predavao u Vijetnamu, imaju ta jezera. I onda kad naglo padne kiša, pošto beton ne može da primi, ona skupe kišu. Pa onda, kad su sušni periodi, mogu da ti vrate tu vodu za zalivanje. Evo, od te vode možemo da peremo ulice. Od te vode iz jezera možemo da zalivamo bašte koje imamo u Beogradu, cvijeće...", predlaže.

Prema njegovoj procjeni, takva jezera, zajedno sa zelenim površinama i šumama, mogla bi da imaju uticaj i na temperaturu u gradovima.

"Kad bismo napravili taj plan sa tim orijentacionim jezerima, ja vam kažem da bi Beograd imao 5-6 stepeni preko ljeta nižu temperaturu. Onda bismo amortizovali apsolutno urbanu klimu", zaključuje.

"Ne treba se previše plašiti"

Uprkos upozorenjima, profesor ne smatra da građani treba da žive u strahu od svake vremenske pojave.

Srbija, kako navodi, ima određene geografske prednosti i nije izložena nekim ekstremima koji pogađaju druge dijelove svijeta.

Ali to, naglašava, ne znači da možemo da se opustimo, već eventualne posljedice treba ublažavati pripremom, planiranjem i prilagođavanjem.