NATO u panici: Putinovo oružje "sudnjeg dana" je spremno?

Navodno Rusija sada posjeduje nekoliko naprednih sistema, uključujući nove podmornice, rakete srednjeg dometa i krstareće rakete. U izvještaju se takođe navodi da je nuklearna raketa Burevestnik među oružjem za koje se sada tvrdi da je operativno.

Prema Weltu, dokument potiče iz obavještajnog odjeljenja vojnog saveza koje prati ruski strateški nuklearni arsenal. Godinama je krstareća raketa bila pod posebnim nadzorom. To predstavlja značajan pomak u odnosu na ranije procjene, kada je raketa, zbog niza neuspješnih testiranja 2018. i 2019. godine, smatrana tek eksperimentalnim projektom.

Krajem oktobra 2025. Putin je lično objavio da je razvoj Burevestnika završen i da je raketa uspješno testirana 21. oktobra na poligonu u arktičkom području. Prema ruskim izvorima, raketa je tokom probnog leta ostala u vazduhu 15 sati, preletjela 14.000 kilometara i dostigla brzinu veću od 900 km/h.

"Ovo je oružje koje može da zaobiđe bilo koji sistem protivvazdušne odbrane. Nepredvidiva putanja, neograničen domet i nuklearni pogon čine ga praktično nepobjedivim", izjavio je Putin.

Za razliku od konvencionalnih krstarećih raketa ograničenih količinom goriva, Burevestnik koristi minijaturni nuklearni reaktor kao pogon.

Prema informacijama dostupnim NATO-u, Burevestnik je dizajniran da postigne brzinu veću od 900 km/h i ima domet od približno 14.000 kilometara. Takođe se navodi da je izuzetno okretan i sposoban za lansiranje sa mobilnih platformi. Američki stručnjaci upozoravaju da bi raketa, ako je zaista operativna, mogla da ostane u vazduhu i do nekoliko dana, čekajući naredbu za napad - što je scenario iz noćne more za zapadne odbrambene sisteme.

Izvještaj jasno ističe da Savez ima nedostatke u srednjem i dugom dometu, posebno kada je riječ o nuklearnom oružju.

Ipak, poruka je jasna: Zapad mora hitno da nadoknadi zaostatak u protivpodmorničkoj borbi, protivvazdušnoj odbrani i strateškom planiranju. Njemački vojni stručnjaci upozoravaju da ovu temu ne treba precjenjivati. Dronovi su, doduše, važni na bojnom polju zbog niskih troškova proizvodnje, velike dostupnosti i sve većeg dometa, ali strateški imaju samo podređenu ulogu.