Afrika se "raspada" brže nego što se mislilo, a novi okean je sve bliže

Proces koji traje milionima godina

Iako pojam „uskoro“ može zvučati dramatično, naučnici naglašavaju da će za potpuno razdvajanje kontinenta biti potrebno još nekoliko miliona godina. U kontekstu geološkog vremena, to predstavlja izuzetno kratak period.

„Otkrili smo da je rascjep u ovoj zoni napredniji i da je kora tanja nego što se ranije smatralo“, rekao je geolog Kristijan Rouen sa Univerziteta Kolumbija. Dodao je da je „Istočna Afrika u procesu rascjepljivanja napredovala dalje nego što se pretpostavljalo“.

Nauka i tehnologija

Astronomi misle da su konačno pronašli ivicu Mliječnog puta

Ključna zona: Turkanski rascjep

Naučnici su se u istraživanju fokusirali na Turkanski rascjep, koji se proteže kroz Keniju i Etiopiju. Analizom seizmičkih podataka utvrđeno je da je Zemljina kora u središtu tog područja debela svega oko 13 kilometara, što je znatno manje od više od 35 kilometara na rubovima.

Kada debljina kore padne ispod približno 15 kilometara, započinje faza nazvana „sužavanje“. Nakon toga, razdvajanje kontinenta postaje gotovo neizbježno.

Nauka i tehnologija

Japanski astronomi pokrenuli prvu organizaciju za potragu za vanzemaljcima

„Što je kora tanja, to je slabija, što dodatno podstiče nastavak rascjepljivanja“, objasnio je Rouen.

Kako nastaje novi okean

Sljedeća faza ovog procesa naziva se okeanizacija. U toj fazi kora postaje toliko tanka da magma počinje izbijati na površinu, stvarajući novo morsko dno. S vremenom, voda iz Indijskog okeana počinje ispunjavati nastali prostor, čime se formira novi okean.

Ovaj proces već je započeo u Afarskoj depresiji na sjeveroistoku Afrike, u blizini Crvenog mora.

Veza s ljudskom evolucijom

Jedan od najzanimljivijih aspekata ovog otkrića odnosi se na njegovu povezanost s ljudskom evolucijom. Područje Turkanskog rascjepa bogato je fosilima ranih hominina, što je ranije upućivalo na njegovu posebnu važnost.

Međutim, novo istraživanje sugeriše drugačiju sliku. Naučnici smatraju da regija možda nije bila važnija od drugih dijelova Afrike, već su geološki uslovi omogućili izuzetno dobro očuvanje fosila.

„Vremensko podudaranje između ove tektonske promjene i početka kontinuiranih, debelih slojeva s fosilima upućuje na to da je faza sužavanja obezbijedila ključne uslove za njihovo očuvanje“, navode istraživači.

Društvo

Sutra još toplije, krajem dana postepeno naoblačenje na zapadu

Dodaju da su „ove tektonske promjene imale temeljnu ulogu u oblikovanju izuzetnog paleoantropološkog zapisa Turkanske rascjepne zone“.

Kontinenti su stalno u pokretu

Današnji raspored kontinenata može se činiti stabilnim, ali Zemljina površina stalno se mijenja. Prije više od 200 miliona godina svi kontinenti bili su spojeni u jedan superkontinent, a naučnici pretpostavljaju da će se u dalekoj budućnosti ponovo spojiti.

Na mjestima gdje se tektonske ploče sudaraju nastaju planine, dok se na mjestima razdvajanja formiraju okeani. Istočnoafrički rascjepni sistem jedan je od najjasnijih primjera tog procesa u današnje vrijeme.

Naučnici ističu da bi buduća istraživanja mogla dodatno razjasniti povezanost između geoloških procesa i razvoja života na tom području, a tvrdnje iz ovog članka preuzete su iz istraživanja objavljenog u časopisu „Nature Komunikejšns“ (Nature Communications).