Da li čovječanstvo zaista postaje manje inteligentno?

31.08.2026 15:14

Komentari:

0
Мозак
Foto: pexels/KATRIN BOLOVTSOVA

Pojedini istraživači tvrde da prosječan nivo inteligencije opada, navodeći da se od 2000. godine smanjuje udio ljudi sa IQ-om većim od 130. Vrhunac inteligencije, kako se tvrdi, dostignut je u drugoj polovini devedesetih.

"Veoma oprezno bih pristupio zaključcima da čovečanstvo navodno postaje manje inteligentno. Takve gromoglasne formulacije uglavnom nastaju zbog pokušaja da se izuzetno složen pojam inteligencije svede na pokazatelj IQ-a koji se mjeri testovima. IQ testovi zaista omogućavaju procjenu niza kognitivnih sposobnosti: logičkog razmišljanja, pamćenja, brzine obrade informacija i sposobnosti uočavanja pravilnosti. Ali oni ne mere čovekovu inteligenciju u cjelini", ističe ruski naučnik Stanislav Kudž.

Ukazao je da takvom procenom nisu obuhvaćeni kreativnost, sposobnost rješavanja potpuno novih problema, emocionalna i socijalna inteligencija, kao ni sposobnost primjene znanja u praksi. Pored toga, na rezultat utiču obrazovanje, kulturno okruženje, motivacija, pa čak i stanje u kojem se čovek nalazi u trenutku testiranja.

Zbog toga pad prosječnog rezultata na određenim testovima ne znači da je čovječanstvo postalo manje inteligentno. Prije bi trebalo postaviti drugo pitanje: da li se mijenja sam karakter intelektualne aktivnosti?

илу-алкохол-05112025

Istraživanje pokazalo: Kada su mužjaci miševa usamljeni, češće posežu za alkoholom

Prema riječima naučnika, od čovjeka se danas sve rjeđe očekuje da ogromnu količinu informacija čuva u memoriji, a sve češće da pronađe potrebne podatke, provjeri ih, uporedi različite izvore, postavi prava pitanja i donosi odluke u uslovima obilja informacija.

Da li se mijenja način na koji razmišljamo

To je posebno uočljivo sa širenjem veštačke inteligencije. Danas više nije najvrijednija sposobnost da se najbrže da standardni odgovor - njega za sekundu može dobiti gotovo svako. Mnogo je važnije razumijeti da li je taj odgovor tačan, uočiti grešku neuronske mreže, postaviti joj nestandardan zadatak i samostalno donijeti zaključak.

"Upravo takav pristup pokušavamo da razvijamo kod studenata: ne samo da ih učimo da koriste tehnologije vještačke inteligencije, već i da razvijaju kritičko razmišljanje i sposobnost kontrole rezultata njihovog rada. Neuronska mreža treba da proširuje intelektualne mogućnosti čoveka, a ne da ih zameni", dodao je.

Kako vještačka inteligencija mijenja način razmišljanja

Govoriti o "kraju ere pametnih ljudi" u najmanju ruku je pseudonaučno, smatra. Moguće je da smo svjedoci prelaska u eru u kojoj sam pojam inteligencije postaje širi, dok stari načini njenog merenja sve teže opisuju sposobnosti koje su čovjeku zaista potrebne, prenosi RT Balkan.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli: