Nestalo sedam milijardi rakova, a onda su se pojavili hibridi u rekordnom broju

Naučnici nisu očekivali takav razvoj događaja, ali sada su otkrili vjerovatan uzrok ove pojave.

Nestalo je oko sedam milijardi sniježnih rakova

Istraživači američke Nacionalne agencije za istraživanje okeana i atmosfere (NOAA) gotovo svake godine od 1982. istražuju dno istočnog Beringovog mora kako bi pratili stanje ekosistema, sa posebnim naglaskom na komercijalno važne vrste čija se godišnja vrijednost ulova mjeri stotinama miliona dolara.

Kada je morski toplotni talas 2018. i 2019. godine zahvatio regiju, prouzrokovao je jedan od najvećih zabilježenih pomora morskih organizama. Takvi su događaji povezani sa klimatskom krizom jer okeani apsorbuju većinu viška toplote uzrokovanog stakleničkim gasovima.

Naučnici NOAA pratili su kolaps populacije sniježnih rakova (Chionoecetes opilio). Prije toplotnog talasa procjenjivali su da ih ima oko osam milijardi.

Društvo

Za istu količinu minerala moramo da pojedemo dvostruko više hrane nego prije 60 godina?

Nakon što su 2020. zbog pandemije propustili godišnje uzorkovanje, povratkom na teren 2021. utvrdili su da je preostalo tek oko milijardu jedinki. Toplotni talas drastično je smanjio količinu morskog leda i povisio temperaturu vode na dnu, što je pokrenulo lančanu reakciju zbog koje su mnogi sniježni rakovi uginuli od gladi.

Zbog kritičnog stanja populacije Ministarstvo ribolova i divljači Aljaske prvi je put u istoriji zabranilo komercijalni izlov snežnih rakova. Zabrana je bila na snazi od 2022. do 2024. godine.

Umjesto sniježnih rakova počeli da se pojavljuju hibridi

U istom razdoblju naučnici su u svojim mrežama počeli primećivati nešto neobično: izuzetno velik broj hibridnih rakova. Riječ je o mješancima sniježnog raka i srodne vrste Chionoecetes bairdi, poznate kao Tanerov rak. Iako su takvi hibridi bili poznati i ranije, smatrali su se vrlo rijetkima.

Tokom 2025. godine njihova je brojnost bila čak 13,4 puta veća od istorijskog prosjeka. Dok su u prošlosti činili manje od 10 odsto mužjaka komercijalne veličine, 2025. hibridi su predstavljali gotovo polovicu svih rakova dostupnih za izlov.

„Naučnici i upravljači ribarstva nisu očekivali da će toplija voda pogodovati hibridima. Oni su istorijski bili rijetki u Beringovom moru i vrlo se malo zna o procesima koji utiču na njihovu brojnost i opstanak“, izjavila je Erin Fedeva, biolog za ribarstvo u NOAA.

Istraživači smatraju da je porast hibrida posledica smanjene konkurencije i grabljivosti sniježnih rakova.

Zašto su se hibridi toliko namnožili?

Kako bi otkrili uzrok ove pojave, Fedeva i njen tim koristili su računarne modele za rekonstrukciju događaja.

„Naša studija pruža dokaze da je smanjenje morskog leda tokom toplotnog talasa uzrokovalo kolaps populacije sniježnih rakova. To je potom potstaklo povećanje broja hibrida, vjerovatno zbog manje konkurencije za hranu i manjeg grabljivog pritiska od strane samih snežnih rakova“, rekla je Fedeva.

Ova pojava otvara i nova ekološka pitanja. Kada se dve različite vrste ukrštaju, njihovi potomci često su neplodni. Ako je to slučaj i sa ovim hibridima, njihova pojava mogla bi dodatno smanjiti reproduktivni potencijal ionako ugrožene populacije snežnih rakova.

Nauka i tehnologija

Ruski arheolozi otkrili kuhinjsku "lopatu" za hljeb sa urezanom drevnom igrom

„Vrlo se malo zna o reproduktivnom potencijalu ovih hibrida, pa nije jasno mogu li se oni sami razmnožavati i postati ekološki nezavisni od roditeljskih vrsta. Budući da se ovaj dramatičan porast dogodio u posljednjih nekoliko godina, tek ćemo vidjeti kakve će biti ekološke posledice“, kazala je Fedeva.

Pojava hibrida mogla bi ugroziti oporavak sniježnih rakova

Nagla pojava hibrida stvorila je i konkretne probleme u upravljanju ribarstvom. Mužjaci hibrida propisane veličine službeno se evidentiraju i izlovljavaju kao snežni rakovi, ali zbog svoje dosadašnje rijetkosti nisu bili uključeni u modele za izračun ribolovnih kvota.

Fedeva pojašnjava da bi Ministarstvo ribolova i divljači Aljaske moglo povećati ukupni dopušteni ulov sniježnih rakova kako bi se obuhvatio veći broj dostupnih hibrida.

„Ipak, ta strategija uglavnom nije idealna jer nosi rizik od prekomernog izlova čistih snežnih rakova, čija se populacija još uvijek oporavlja od kolapsa“, zaključila je ona, prenosi Sputnik.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.