Oglas vam može ukrasti podatke i kontrolu nad telefonom: Niko nije siguran

Predator je sposobnost za špijuniranje koju ne bi mogli ni da zamislite. Nakon instalacije, ovaj softver omogućava pristup svim podacima na uređaju: šifrovanoj komunikaciji, privatnim porukama, lokacijama, pa čak i fotografijama i video snimcima. S obzirom na to da su napadi inicirani putem oglasa na legitimnim sajtovima, žrtve često ni ne primete da je njihov uređaj kompromitovan dok je već preuzeta kontrola nad svim njihovim digitalnim aktivnostima.

Jedan od najprepoznatljivijih alata razvijenih od strane Intellexe je Aladdin, sistem koji koristi svakodnevne oglase da bi postigao svoj cilj špijuniranje korisnika. Preko ovog sistema, maliciozni oglas se automatski šalje direktno na ciljani uređaj, bez potrebe za interakcijom korisnika. Oglas izgleda potpuno normalno, kao bilo koji drugi koji biste mogli videti na internet stranicama ili unutar mobilnih aplikacija.

Ovaj oglas, čim se učita, aktivira softver Predator, koji se pokreće na osnovu IP adrese ili reklamnog identifikatora korisnika. Za razliku od tradicionalnih malicioznih linkova na koje korisnici moraju da kliknu, ovde samo učitavanje oglasa izaziva infekciju. Ovaj napad je moguć na Android i iOS uređajima, što znači da su milioni korisnika širom sveta potencijalno izloženi opasnosti, čak i ako koriste popularne i sigurne aplikacije.

Intellexa, firma koja stoji iza Predatora, nastavlja da posluje uprkos tome što je američka vlada stavila ovu irsku kompaniju na crnu listu zbog uloge u špijuniranju novinara, političara i drugih kritičara vlasti. Ova firma je razvila tehnologiju koja omogućava preuzimanje potpunog nadzora nad mobilnim uređajem ciljanih korisnika, čak i ako su serveri za ovu vrstu špijuniranja fizički smješteni unutar prostorija vladinih institucija.

Svijet

Sijarto stigao u Moskvu na sastanak rusko-mađarske međuvladine komisije

Zbog svoje sposobnosti da zaobiđe gotovo sve sigurnosne protokole, Intellexa se pozicionira kao ključni igrač u tržištu komercijalnih špijunskih alata. Iako su njeni proizvodi uvršteni na listu zabranjenih tehnologija, Intellexa i dalje prodaje svoje usluge vladama i privatnim organizacijama širom sveta. Ovo postavlja ozbiljna pitanja o odgovornosti i potencijalu zloupotrebe ovih alata, čineći je centralnom figurom u globalnim debatama o digitalnim pravima i privatnosti.

Kako Predator napada i ko su meta?

Dok globalni entiteti poput Amnesty International-a istražuju operacije Intellexe, jasno je da su žrtve ove špijunske industrije veoma različite. Od novinara i političara, do aktivista i običnih građana, svi su oni izloženi riziku da postanu meta Predator softvera. Jedan od ključnih faktora u ovom procesu je sposobnost Predatora da cilja specifične korisnike koristeći informacije poput njihovih IP adresa, geografske lokacije, a čak i reklamnih ID-jeva.

Kroz tehnike koje omogućavaju prikupljanje podataka u realnom vremenu, Predator može da prati svakodnevne aktivnosti svojih žrtava, kao i da pristupi svim njihovim komunikacijama. Kroz neprimetne napade, softver može da oduzme kontrolu nad uređajem i tako stvori ogromne bezbednosne rupe, omogućavajući špijunima, bez ikakvog otpora, da se infiltriraju u privatni život svojih ciljeva.

Ko je odgovoran za kršenje ljudskih prava?

Jedno od ključnih pitanja koja nastaju u vezi sa Predator softverom odnosi se na to ko je odgovoran za kršenje ljudskih prava prouzrokovano njegovom upotrebom. S obzirom na to da softver može biti korišćen od strane vladinih agencija, ali i privatnih korporacija, postavlja se pitanje šta bi trebalo da bude granica između nacionalne sigurnosti i privatnosti građana.

Banja Luka

Ninković za ATV: Stanivuković ugrozio 200 hiljada Banjalučana

Intellexa je, kako se čini, svestan potencijalne opasnosti koju njeni proizvodi mogu donijeti, ali firma nastavlja da funkcioniše unutar pravnog okvira koji joj omogućava da se izbjegnu stroži zakoni. Kako bi se sprečili ovakvi napadi na ljudska prava, potrebna je jasna i precizna međunarodna regulacija, koja bi zaštitila korisnike od komercijalnih špijunskih alata i zadržala odgovornost za njihove potencijalne zloupotrebe, piše Kurir.